S godišnjom stopom rasta od 9,5% u Hrvatskoj se financijska
imovina po stanovniku više nego udvostručila u proteklom
desetljeću; ipak i dalje ispod prosjeka regije - 16,3%. Trend
naginjanja "sigurnoj" imovini vidljiv je u rastu udjela bankovnih
depozita koji u Hrvatskoj iznosi oko 58%, a pokazatelj
duga se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40% BDP-a.
S prosječnom bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po
stanovniku, Hrvatska spada u srednje bogate zemlje, pokazalo je
drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom
bogatstvu u kojem se analizira dinamika bogatstva i
duga privatnih kućanstava u 50 zemalja širom svijeta. Prosječna
financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u
proteklom desetljeću. Tako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od
pet najbogatijih zemalja u Istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju,
Češku i Mađarsku.
No, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod
prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto. Istočna Europa, koja čini
5,6 posto ukupnog svjetskog stanovništva, pokazala se najbrže
rastućom regijom u svijetu u proteklom desetljeću. Ipak, stope
rasta u Istočnoj Europi od 19 posto prije financijske krize su se
nakon 2007. skoro prepolovile, dok su istovremeno rastuća tržišta
Azije i Latinske Amerike ostala skoro netaknuta s prosječnim
godišnjim rastom iznad 12 posto. Kao i prošle godine, Švicarska
predvodi top ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između
ostalog, svojoj snažnoj valuti. Švicarsku na određenoj udaljenosti
slijede Sjedinjene države, Japan, Danska i Nizozemska.
Allianzova analiza ukazuje da je prošlogodišnji izraženi
oporavak štedišama donio dividende. Bruto globalna financijska
imovina 2010. je porasla za 6,2 posto, na 95,300 trilijuna eura.
Prethodni rekord s kraja 2007. je tako prvi put srušen. Međutim,
snažan rast u 2010. ne može sakriti činjenicu da je ukupna dinamika
bogatstva proteklih godina u opadanju. U razdoblju od 2000. ukupna
financijska imovina rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,1
posto, a rast po stanovniku od 3,2 posto još je sporiji. Slab
razvoj posebice dolazi do izražaja u etabliranim industrijskim
zemljama, u kojima je prosječan rast mnogo sporiji od globalnog
prosjeka, a bruto financijska imovina po stanovniku na kraju 2010.
je u prosjeku još uvijek ispod razine dostignute u razdoblju prije
krize. "Takav je rast prilično razočarenje u usporedbi s
globalnim gospodarskim rastom i inflacijom u istom razdoblju",
prokomentirao je Allianzov glavni
ekonomist Michael Heise.
"Ponovljene financijske krize i burzovni padovi ostavili su
traga na štedišama."
Međutim, iluzije o smanjenju globalnog jaza između bogatih i
siromašnih nemaju temelja. U apsolutnim okvirima, prosječne razlike
u bogatstvu po stanovniku i dalje su ogromne. Nejednakost između
bogatih i siromašnih se zapravo još više produbila u proteklom
desetljeću, narastavši na gotovo 90,000 eura. Međutim, sve veći
broj privatnih kućanstava iz siromašnijih zemalja uspio se svrstati
u srednju klasu po globalnom bogatstvu. Izvješće, kao srednje
bogate, definira zemlje s bogatstvom po stanovniku između 6.000 i
36.200 eura. "Više od 300 milijuna ljudi iz zemalja u
razvoju i zemalja čija su tržišta u nastajanju danas pripada u
srednju klasu po globalnom bogatstvu. To znači da više od polovica
globalne srednje klase više ne dolazi iz 'starih' industrijskih
zemalja, što će snažno utjecati na svjetska financijska
tržišta", tvrdi Heise. "Viša klasa po bogatstvu također
postaje sve globalnija. Već danas oko 10 posto ovih kućanstava živi
u zemljama u razvoju i zemljama čije je tržište u
nastajanju."
U čitavom svijetu, no posebice u bogatijim zemljama, primjetan
je trend naginjanja "sigurnoj" imovini. Udio vrijednosnih papira u
globalnom investicijskom miksu je opao za pet posto od 2000, dok su
bankovni depoziti porasli za četiri posto. U Hrvatskoj je udio
bankovnih depozita tradicionalno visok. Krajem 2010. je iznosio oko
58 posto. "Iako je investitorska politika čekanja razumljiva u
okruženju obilježenom nesigurnošću tržišta, takvo bi ponašanje
moglo ugroziti cilj stjecanja dugotrajne imovine. S obzirom na
dramatične posljedice demografskih promjena, štediše si jednostavno
više ne mogu priuštiti bijeg u ulaganja s niskim rizikom i niskim
prinosima", rekao je Heise. "Toliko je toga na kocki:
napori da se razriješe trenutne krize i ponovo uspostavi povjerenje
među pojedinim ulagačima ostavit će dalekosežne posljedice na
obrasce štednje, a njihove će odjeke osjetiti i sljedeći
naraštaj."
Rast privatnog duga se također usporio u protekle tri godine
uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih
kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao
na nešto iznad 40 posto. Situacija je slična i na globalnoj razini.
Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni
pokazatelj duga je opao 3,5 posto, na 67 posto. Ove brojke,
međutim, prikrivaju goleme regionalne razlike koje su u uskoj vezi
s razinama bogatstva: privatna zaduženost je prije svega problem
bogatih zemalja, gdje pokazatelj duga u prosjeku iznosi 88 posto.
Nasuprot tome, pokazatelj duga siromašnijih zemalja je još uvijek
na niskih 20 posto. Iste su razlike primjetne i u Istočnoj Europi.
Zemlje članice Europske unije imaju pokazatelj duga od oko 40
posto, dok isti pokazatelj u ostatku regije iznosi 14 posto.
Financijska imovina po stanovniku 2010, top
20:
Izvor: Allianz Global Wealth Report 2011