Blog

  Kada je pravo vrijeme za mirovinu?

Kada je pravo vrijeme za mirovinu?

Zemlje se i dalje pokušavaju uhvatiti u koštac s ovim pitanjem, no fiksna dobna granica nije pravi odgovor. Ljudi bi trebali sami odlučiti o tome kada žele završiti radni vijek

Woody Allen je jednom rekao: „Ne bojim se smrti. Samo ne želim biti prisutan kad se dogodi.” Ako izuzmemo različite ratove, ljudi su u posljednjih 150 godina učinili mnogo da bi izbjegli smrt što je duže moguće. James Vaupel, vodeći demograf, izračunao je koliko smo zapravo bili uspješni u tome.

„Od 1840. očekivano trajanje života u stalnom je porastu u mnogim zemljama. U onima s najboljim životnim uvjetima očekivano trajanje života poraste u prosjeku za 2,5 godine svako desetljeće. To znači tri mjeseca svake godine, odnosno šest sati svaki dan.” Doista nevjerojatno: ako učinimo sve kako treba te se brinemo za naše fizičko i psihičko zdravlje, možemo ostvariti životni bonus od šest sati po danu. Međutim, unatoč našim svakodnevnim naporima da produžimo svoj život do neizbježnog kraja, manje smo proaktivni kada je u pitanju planiranje naših poznih godina. Osobito u Njemačkoj, mirovinske politike kaskaju za novim razvojem situacije.

James Vaupel, ravnatelj Instituta za demografska istraživanja Max-Planck u Rostoku, živi sa svojom obitelji u Danskoj, primjernoj zemlji za demografe jer se ondje već primjenjuju rješenja za izazove demografskih promjena. Društveni znanstvenici u zemljama poput Njemačke te zemljama s druge strane Baltičkog mora mogu samo promatrati Dansku sa zavisti. Razlog tome nije veće očekivano trajanje života u Danskoj u odnosu na Njemačku. Naprotiv, razlog tome jest činjenica da svi mogu sami odlučiti do koje dobi žele raditi, dok god su sposobni za rad.

Vaupel, 68-godišnjak rođen u SAD-u, morao se boriti protiv umirovljenja u Njemačkoj. Posebna uredba pomogla mu je da izbjegne umirovljenje u dobi od 65. godina kao što je propisano zakonom o javnom zapošljavanju. Nastavit će s radom u Njemačkoj još nekoliko godina, a zatim će preuzeti profesorsko mjesto na puno radno vrijeme u Danskoj. Vaupel je i dalje neodlučan o tome koliko će trajati sljedeći stadij njegove karijere. „Dok god mogu dobro obavljati svoj posao”, odgovara.

Vječni radoholičar

Odluka o završetku karijere s 80 ili 85 godina u Vaupelovim je rukama. U Danskoj ne postoji službena dobna granica koja označava i kraj radnog vijeka. Umjesto prisilnog umirovljenja u određenoj dobi, kao što je slučaj u Njemačkoj, ljudi u Danskoj i drugim skandinavskim zemljama mogu sami odlučili kada žele napustiti svijet rada.

Takav pristup podupire fleksibilan mirovinski sustav. U Danskoj, kao i Njemačkoj, sve osobe u dobi od 65 godina i više mogu primati punu mirovinu. Razlika je u tome što oni koji se odluče za ranije umirovljenje primaju proporcionalno manju mirovinu, dok oni koji odluče završiti svoju karijeru tek kasnije primaju veću.

Prema Vaupelovom mišljenju, fleksibilan mirovinski sustav donosi mnogo prednosti jer omogućuje ljudima planiranje vlastitih života umjesto prisilnog odlaska u mirovinu. Vaupel razumije mlade stručnjake na početku karijera koji se brinu zbog mogućih poteškoća nastalih produženim radom starije generacije, no ne može podržati to gledište.

„Zapravo se događa upravo suprotno. To je također potvrđeno u studiji koju je proveo Axel Börsch-Supan [ravnatelj Centra za ekonomiju starenja (MEA) pri Institutu za društveno pravo i društvene politike Max Planck u Münchenu, ur. nap.]: Što je niža dobna granica za umirovljenje, to je viša stopa nezaposlenosti mladih.”

Vaupel vjeruje da je razlog tome veće porezno opterećenje koje društvu nameću rana umirovljenja. Država prenosi svoje sve veće mirovinsko opterećenje na gospodarstvo koje u konačnici opada. Rezultat toga jest sve manji broj radnih mjesta. Vaupel ima jednostavan savjet za prekidanje tog začaranog kruga: „Što više starijih ljudi radi, to će biti niži porezi za mlade ljude.”

U teoriji bi i Nijemci mogli imati duži radni vijek s obzirom na to da se fiksna dobna granica nameće isključivo u javnom sektoru. Međutim, radni vijek u privatnom sektoru produžio se tek neznatno. Jedan od problema jest manjak poticaja za produženje radnog vijeka. Međutim, u vremenu ubrzanog starenja društvo bi trebalo težiti fleksibilnim mirovinskim propisima jer ako se cijeloj jednoj generaciji uskrati mogućnost rada, poduzeća će se morati suočiti s velikim izazovima, a u gospodarstvu će se osjetiti negativni učinci. Dakle, odbacuje li društvo dragocjeno iskustvo bez razmišljanja? Vaupel je uvjeren da je tako.

Ključ sreće

„Istina je da je mlađim osobama puno lakše podići klavir nego starijim osobama, no rijetko tko danas podiže klavire. Za većinu je poslova potrebna mudrost, prosudba i iskustvo.” On tvrdi da su znanstvenici istraživali važnost bogatog iskustva i otkrili da su stariji zaposlenici u mnogim slučajevima često produktivniji od mlađih zaposlenika. Oboružani iskustvom, otporniji su na stres i pogreške.

Jedan od načina na koji se može integrirati radni vijek i mirovinu te uskladiti mladenački entuzijazam s mudrosti starijih osoba jest rad na pola radnog vremena. Dvije osobe mogu dijeliti radno mjesto i raditi 20 umjesto 40 sati na tjedan. Vaupel naravno priznaje da to ne bi bilo prikladno za sve vrste zaposlenja. Unatoč tome, rezultati znanstvenih istraživanja modela s radom na pola radnog vremena pokazuju povećanu produktivnost. „Ako radite samo 20 sati, niste toliko umorni, ne odlazite na duže pauze za ručak, svježiji ste”, objašnjava Vaupel.

Tako smo napravili puni krug: i dalje traženi, a da niste preiscrpljeni, to je ono što vas održava zdravima u staroj dobi. Na drugom kraju demografskog spektra rad na pola radnog vremena omogućuje mladima bolje usklađivanje obitelji i karijere. Na kraju krajeva Vaupel smatra da su jamstvo dugog života upravo djeca i osobito unuci. „Osobe koje imaju djecu naprosto su sretnije.”

Michael Grimm

(Izvor: www.allianz.com)

« Povratak

S kalkulatorom u Međuzemlje

Allianzovi procjenitelji odštetnih zahtjeva vrlo su zadovoljni filmom...više

Kada je pravo vrijeme za mirovinu?

Ured budućnosti

Radnici u poodmakloj dobi, nestašica talenta, digitalizacija: kako će današnj...više

Kada je pravo vrijeme za mirovinu?

Šest savjeta za sigurniju vožnju zimi

Stručnjaci Allianzovog centra za tehnologiju (AZT) predstavljaju svoj...više

Kada je pravo vrijeme za mirovinu?