Blog

  Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima

Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima

Povećani potencijalni gubici i nove opasnosti kao što su kibernetički napadi zahtijevaju poboljšanje sigurnosti zračnog prometa, navodi se u Allianzovom izvješću

Usprkos nedavnim katastrofalnim gubicima, dugoročni trendovi pokazuju da je zračni promet izuzetno siguran. Međutim, sektor zračnog prijevoza ipak se suočava sa sve većim troškovima i novim opasnostima kao što su kibernetički napadi, navedeno je u novom izvješću osiguravatelja zrakoplova Allianz Global Corporate & Specialty SE (AGCS), koje je objavljeno u suradnji s Aeronautičkim sveučilištem Embry-Riddle.

Sigurnije nebo

Svakoga dana približno osam milijuna ljudi putuje putničkim zrakoplovima. Prema AGCS-ovoj studiji o globalnoj zrakoplovnoj sigurnosti kojom je analizirana sigurnost zračnog prometa od 1952. do 2012. za svakih 100 milijuna putnika dolazi do manje od dva smrtna slučaja zbog nesreća. Za usporedbu, između 1962. i 1971. bilo je 133 smrtna slučaja za svakih 100 milijuna putnika.

U SAD-u i Europi su šanse od pogibanja od udara groma tri puta veće od mogućnosti pogibanja zbog zrakoplovne nesreće. Vjerojatnost umiranja tijekom vožnje bicikla približno su 100 puta veća. Zato su premije za osiguranje zrakoplova bile na najnižim razinama godinama prije 2014.

Globalna stopa nesreća na 1 milijun odlazaka

Ključni razlog za poboljšanje sigurnosti je veća pouzdanost mlaznih motora. U izvješću je navedeno da su proizvođači „skoro potpuno uklonili šanse za kvar motora“. Tome doprinose i strože sigurnosne inspekcije, bolja obuka te kvalitetniji sustavi za kontrolu zračnog prometa i navigaciju. Na primjer, u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi sustav za upozoravanje pilota o udaljenosti od tla (Enhanced Ground Proximity Warning System) (EGPWS) smanjio je opasnost od sudara s terenom za 50 puta.

Međutim, sigurnosne norme variraju. Izvješćem je otkriven odnos između razine industrijaliziranosti u regiji i sigurnosnih razina. Primjerice, u najzabačenijim dijelovima Afrike norme se mogu usporediti s onima od prije 50 godina u SAD-u i Europi. U 2012. godini se 88 % smrtnih slučajeva dogodilo u Africi (45 %) i Aziji (43 %).

Povećana izloženost

Iako je sigurnost poboljšana, trošak odšteta za osiguranje zrakoplova raste zbog povećane vrijednosti globalnih flota i broja putnika. Izloženost opasnosti porasla je s 576 milijardi dolara u 2000. na 896 milijardi dolara danas, te može doseći 1 bilijun dolara do 2020. Zrakoplovne nesreće su treći najskuplji uzrok gubitka za društva, odmah nakon nasukavanja brodova i požara. Nesreće na tlu, poznate i kao „nesreće na rampi“, stoje zrakoplovne tvrtke približno 10 milijardi dolara godišnje, a samo mali dio tih gubitaka pokrivaju osiguranja.

Nadalje, popravci mogu iziskivati više vremena i novca nego prije jer su nove generacije zrakoplova građene od kompozitnih materijala kao što su ugljična vlakna obložena smolama. Veliki problem su i opasnosti u nabavnom lancu zbog povlačenja proizvoda ili kašnjenja.

Još jedno ključno pitanje je oslanjaju li se piloti previše na automatizirane sustave i imaju li zato neodgovarajuće vještine letenja ručnim upravljanjem i slabije poznavanje tehnologija u kokpitu. Danas do približno 70 % nesreća sa smrtnim ishodom dolazi zbog ljudske greške. Kada se zrakoplov tvrtke Asiana, let 214, srušio u more pri slijetanju u zračnu luku San Francisco u 2013. istragom je otkriveno da se posada previše oslanjala na automatske sustave.

„Potrebno je staviti u središte pozornosti kontinuiranu obuku pilota s i bez automatiziranih sustava“, rekao je Sebastien Saillard, voditelj odjela za odštete u zrakoplovstvu, AGCS.

Nove i ključne opasnosti za zračni promet

Kibernetički napadi „mogu zamijeniti otmičare i bombaše te postati oružje za napade na zrakoplovne zajednice“, navodi se u izvješću jer nova generacija zrakoplova u velikoj mjeri ovisi o podatkovnim mrežama povezanim sa zrakoplovnim računalom i navigacijskim sustavom. Ova slaba točka postaje još osjetljivija ako piloti i posade previše ovise o automatiziranim sustavima.

Ostali scenariji novih opasnosti uključuju očekivani nedostatak kvalificiranih pilota, opasnosti od sudara i radiofrekvencijskih smetnji zbog bespilotnih letjelica u komercijalnoj uporabi, mogućnost većeg broja turbulencija zbog klimatskih promjena (znanstvenici Sveučilišta u Readingu predviđaju povećanu opasnost u sjevernom Atlantskom oceanu između 40 % i 170 %).

Te na kraju, nestanak zrakoplova MH370 Malaysia Airlinesa prošle godine usmjerio je pozornost na ograničenja sadašnjih sustava za praćenje zrakoplova izvan dometa zemaljskih radarskih postaja.

Danas zrakoplov mora periodički javljati svoju lokaciju i druge podatke kontroli zračnog prometa uporabom sustava za tekstualne poruke putem radija ili satelita, objasnio je David Williams, docent zrakoplovne sigurnosti i sigurnosti na radu Aeronautičkog sveučilišta Embry-Riddle. „Samo nekoliko zrakoplovnih tvrtki ... daje informacije o položaju cijelo vrijeme“, rekao je.

Međutim, zrakoplovne organizacije zahtijevaju uvođenje kontinuiranog globalnog praćenja zrakoplova u stvarnom vremenu. INMARSAT, tvrtka koja je otkrila digitalne signale leta MH370, besplatno je nudila usluge praćenja zrakoplovnim tvrtkama, rekao je Williams. On također napominje da približno 11.000 današnjih zrakoplovnih tvrtki ima INMARSAT antene, ali ne koriste svi uslugu praćenja.

Nadalje, nada se da će se dogoditi „golem korak prema naprijed“ uvođenjem „crne kutije na oblaku“, koje bi prenosile podatke u stvarnom vremenu koje snimi crna kutija u zrakoplovu. Time bi se uklonila potreba pronalaska fizičke crne kutije nakon nesreće.

Zrakoplov De Havilland Comet započeo je eru mlaznih motora 1952., i otad je zračni promet sve sigurniji. S obzirom na to da približno 58 milijuna radnih mjesta i 2,4 bilijuna dolara gospodarske aktivnosti ovisi o zrakoplovnoj industriji, taj uzoran rekord treba se održati u dobu novih izazova u narednim desetljećima.

James Tulloch

Podaci i brojke o sigurnosti zračnog prometa

  • Većina nesreća dogodi se tijekom spuštanja i slijetanja (57 %), a zatim tijekom polijetanja/faze uspona (24 %).
  • Približno 90 % nesreća kategorizira se kao nesreće s mogućnošću preživljavanja.
  • Procijenjeno je da je 70 % nesreća sa smrtnim ishodom povezano s ljudskom greškom. Prosječan vijek trajanja komercijalnog zrakoplova iznosi približno 25 godina.
  • Zrakoplovne nesreće su treći najskuplji uzrok gubitka, odmah nakon nasukavanja brodova i požara.
« Povratak

Opasna vožnja: spavanje za volanom

Iznenađujuće velik broj vozača diljem svijeta priznaje da je zaspao z...više

Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima

Kako tržište krivo određuje cijenu nafte

Povećana ponuda nafte iz škriljevca protresla je tržište, no sadašnje...više

Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima

Allianzov barometar rizika za 2015. godinu: kompanije na udaru sve većeg broja problematičnih scenarija

Zastoji u poslovanju i opskrbnom lancu, prirodne katastrofe, požari i ...više

Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima