Blog

  Sve što trebate znati o svom digitalnom otisku

Sve što trebate znati o svom digitalnom otisku

Sve veća upotreba digitalnih uređaja ima učinak na klimatske promjene koje potrošači i korporacije moraju riješiti. Eksplozivan rast naših digitalnih života troši energiju čudesnom brzinom – s potencijalno katastrofalnim posljedicama za klimu. Međutim, jedan veliki izvor emisija stakleničkih plinova nije toliko dobro shvaćen: naša komunikacija putem interneta. Taj digitalni ugljični otisak stvara se kada koristimo pametne telefone, prijenosna računala, tablete i bezbroj drugih uređaja. Pogrešno je uvriježeno mišljenje da digitalni proizvodi i usluge ne uključuju ugljik i da su čisti.

Nijedan uređaj "nije otok"

Istina je da je za punjenje pametnog telefona potrebna mala količina električne energije. Ali kada ga zaista koristimo – za streaming videozapisa, primjerice – naš pametni telefon mora slati zahtjeve brojnim serverima koji se nalaze diljem svijeta. To je ono što digitalne uređaje čini toliko različitima od ostalih električnih uređaja. Kada upalite električno svijetlo, time se neće upaliti i deseci svjetala koja se nalaze negdje drugdje. Međutim, u digitalnom svijetu nijedan uređaj "nije otok" – oni stalno komuniciraju međusobno, gutajući energiju, čak i kad su u stanju pripravnosti.

Mark Mills, izvršni direktor Digital Power Groupa, procjenjuje da naš ekosustav informacija-komunikacija-tehnologija (ICT) trenutačno koristi oko 10 posto ukupne svjetske proizvodnje električne energije. Neki Millsovu brojku iz 2013. godine smatraju previsokom. Ipak, jedno je sigurno: ubrzan rast oblaka i naše korištenje interneta stvaraju golemu i stalno rastuću potražnju za električnom energijom koja se uglavnom dobiva izgaranjem fosilnih goriva.

“Prijelaz na internetske distribucijske modele, kao što je video streaming, vjerojatno je doveo do smanjenja ugljičnog otiska u odnosu na tradicionalne modele isporuke,” kaže Greenpeace u svom izvješću Clicking Green: A Guide to Building the Green Internet, objavljenom u ovom mjesecu. “Međutim, u nekim slučajevima ovaj bi preokret mogao dovesti do mnogo većih razina potrošnje, povećavajući naposljetku ukupnu količinu potrošene električne energije i s tim povezanog zagađenja od proizvodnje električne energije.”

Što potrošači trebaju znati

Dijete rođeno danas može imati digitalni otisak koji je nastao još prije njegovog rođenja (sjetite se samo svih onih slika s ultrazvuka koje ponosni roditelji stavljaju na Facebook). Kako to dijete bude odrastalo, digitalni svemir dotaknut će gotovo sve što radi. Sredinom 90-ih, prosječan potrošač vjerojatno je posjedovao računalo i možda igraću konzolu. Danas na popis možete dodati dječje igračke, pametni televizor i bežične zvučnike uz, naravno, sveprisutne pametne telefone, prijenosna računala i tablete.

U 2013. godini broj digitalnih uređaja u svijetu iznosio je oko 14 milijardi. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) smatra da bi taj broj mogao skočiti na 500 milijardi do 2050. godine. Greenpeaceovo izvješće Clicking Green sugerira da je internetska populacija premašila tri milijarde prošle godine, dok bi mobilne broadband pretplate trebale skočiti na nevjerojatnih 7,6 milijardi do 2020. godine.

Što možete učiniti kako biste smanjili svoj otisak?

  • Isključite uređaje kada ih aktivno ne koristite.
  • Razmislite o tome koji uređaj koristite. Surfanje koristeći laptop spojen na Wi-Fi troši dvostruko više energije od tableta dok pametni telefon spojen na 3G koristi još manje energije.

Što tvrtke trebaju znati

Od aparata za kavu do CAT skenera, od dizala do bankomata, naša radna mjesta puna su digitalnih uređaja koji koriste stalan dotok struje. Energetska učinkovitost posebno zabrinjava kada pogledamo desetke tisuća podatkovnih centara koji su niknuli širom svijeta. Tvornice 21. stoljeća podatkovni su centri, ponekad goleme prostorije u kojima se nalaze računalni sustavi i podrška za ono što nazivamo "oblak". Zahtijevaju goleme količine energije kako za pokretanje opreme koju koriste, tako i za njezino hlađenje, a prečesto tu masovnu potražnju energije zadovoljavaju fosilna goriva.

Digitalne emisije The Guardiana tijekom 2013. - 2014. porasle su za 25 posto u odnosu na godinu ranije, što čini više od 21 posto njegovog ukupnog ugljičnog otiska, u usporedbi s 61 posto koje čine operacije tiskanja novina. Njegova učinkovitost ugljika pala je kada je svoje digitalno poslovanje proširio na SAD i Australiju, gdje energetske tvrtke koriste više ugljena nego u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Izvješće Greenpeacea pruža nadu naglašavanjem "rastućeg broja tvrtki koje su započele stvaranje kutka interneta koji se napaja iz obnovljivog izvora i ne koristi ugljen." Neke od tih velikih tvrtki uključuju Google, Apple i Facebook, a obnovljivu energiju poticali su:

  • povećanjem transparentnosti objavljivanjem podataka o energiji i ugljičnom otisku
  • korištenjem 100-postotnog napajanja iz obnovljivih izvora energije
  • korištenjem svojeg utjecaja na poticanje komunalnih poduzeća i kreatora politika da ulažu u obnovljive izvore energije

Ostali tehnički popravci uključuju grupiranje servera, njihovo postavljanje u hladnijim podnebljima i uvođenje mogućnosti upravljanja energijom.

Stvari se neće promijeniti preko noći. Prema Greenpeaceu, postoji stalan otpor prema ulaganjima u obnovljive izvore od strane tvrdoglavih energetskih tvrtki koje ovise o ugljenu. Međutim, ako tvrtke diljem svijeta budu slijedile primjer Applea i Googlea, Greenpeace tvrdi da postoji potencijal da internet "služi kao najvažniji temelj održivog gospodarskog rasta."

U međuvremenu, možda je pravo vrijeme da mi ostali isprobamo kalkulator ekološkog otiska Svjetskog fonda za prirodu (WWF) ili neki sličan njemu i podsjetimo se na posljedice naših osobnih izbora.

« Povratak

Trendovi budućnosti: Naš svijet i mi

Naš svijet mijenja se svakodnevno: tehnologije koje koristimo, način na koji ...više

Sve što trebate znati o svom digitalnom otisku

Ravnoteža između rasta, kvalitete života i zaštite klime izazov je megagradova budućnosti

„Do 2030. godine dvije trećine svjetskog stanovn...više

Sve što trebate znati o svom digitalnom otisku

Revolucija umrežavanja

Mi smo online. Uvijek. Svugdje. I to ne samo mi. I uređaji koje koristimo su ...više

Sve što trebate znati o svom digitalnom otisku