Blog

  Umjetnost trošenja

Umjetnost trošenja

Pogledamo li izračune Eurostata, otkrit ćemo iznenađujuće činjenice o potrošačkim navikama europskih umirovljenika te se zapitat o metodi kojom su izračunati životni troškovi starijih osoba.

Tako se čini da su umirovljenici u Makedoniji opsjednuti cipelama. Starije osobe iz bivšeg kraljevstva Aleksandra Velikog, koji je nosio sandale, na obuću troše dvostruko više od europskog prosjeka. Umirovljenici u Španjolskoj očito su najviše šik u usporedbi s ostatkom kontinenta s obzirom na to da najviše troše na odjeću, dok za umirovljene Irce, uvijek spremne da opravdaju stereotip, četvrtinu izdataka za prehranu čine alkoholna pića.

Pogledamo li izračune Eurostata*, statističkog ureda Europske komisije, primijetit ćemo očaravajuću i ponekad bizarnu sliku obrazaca trošenja pojedinog naroda, kao i sliku o interesima statističara. Primjerice, podaci pokazuju da niti jedan Europljanin iz generacije koja je starija od 60 godina ne putuje rikšom, iako čudi da je to uopće uključeno u europsku anketu.

Norveška je zanimljiv slučaj. Tamošnji umirovljenici troše duplo više od europskog prosjeka na automobile. To je najvjerojatnije odraz oštrog poreznog zakona koji se odnosi na automobile i ostala luksuzna dobra, a ne znak da su norveški umirovljenici automobilistički entuzijasti koji kupovinom automobila pokazuju svoj društveni položaj.

Podaci pokazuju da stariji Finci najviše troše na knjige i časopise; Francuzi na osobnu njegu, uključujući frizerske usluge i proizvode za uljepšavanje; dok Portugalcima restorani i hoteli čine vrtoglavih 9% ukupnih izdataka. Iako neke zemlje nude kategorije za prostituciju i narkotike, čini se da umirovljenici ne troše na njih ili barem ne žele priznati.

U 19 zemalja Europske unije starosne se mirovine u nekom obliku određuju u odnosu na razvoj potrošačkih cijena. Od spomenutih zemalja, Litva, Francuska, Španjolska i Austrija se pri regulaciji budućih isplata mirovina oslanjaju isključivo na indeksaciju cijena.

Međutim, je li indeks potrošačkih cijena (CPI-consumer price index) odgovarajući  temelj za povećanje mirovina? Prema podacima, čini se da je obrazac potrošnje umirovljenika izloženiji inflaciji, zbog čega politika povezana s indeksacijom možda ne uspijeva zaštititi umirovljenike od porasta životnih troškova kada se s njima suoče.

Zdravlje i domovi

Kako je to moguće? Službeni CPI predstavlja izdatke potrošača za dobra i usluge po prosječnom kućanstvu. Ako se obrasci potrošnje uvelike razlikuju unutar jedne dobne skupine, indeksacija možda neće moći zaštititi tu grupu od naglog povećanja cijena određenih izdataka.

Prema Eurostatu, izdaci za potrošnju osoba starijih od 60 godina djelomično odstupaju od izdataka prosječnog domaćinstva. Najočitije se razlike mogu pronaći među izdacima za zdravstvo i stanovanje. Starija kućanstva u EU u prosjeku potroše približno dva postotna poena (pp) ukupnih izdataka više na zdravstvenu skrb i 5,5 pp više na stanovanje. Kako je u razdoblju od 1996. do 2011. u zemljama EU-a inflacija cijena stanovanja rasla 40% brže, a troškovi liječenja dvaput brže od sveukupnog CPI-a, gubitak kupovne moći starije populacije mogao bi biti veći nego što predviđa službeni CPI.

Podaci iz SAD-a djelomično potkrepljuju tvrdnju da se umirovljenici suočavaju s većim gubicima stvarne kupovne moći od prosječnog kućanstva. U SAD-u, eksperimentalni CPI za starije osobe (CPI-E), koji je uveden 1982. godine, pokušava skupiti podatke o izdacima za potrošnju populacije starosti od 62 godine i više. U sklopu takvog pristupa, CPI-E pridodaje veću važnost zdravstvenoj njezi i stanovanju.

CPI-E se u razdoblju od prosinca 1982. do prosinca 2011. godišnje u prosjeku povećavao za 3,1%. U istom su se razdoblju službene potrošačke cijene prosječno povećale za 2,9%.  Dakle, kada se indeksira po cijenama, ukupni CPI bi mogao biti neodgovarajući kriterij tumačenja stvarnih promjena životnih troškova s kojima se umirovljenici susreću.

Potpore

Sve navedeno ukazuje na to da je odabir smjernice za određivanje mirovina važan čimbenik za dugoročno održavanje adekvatnosti mirovina.  Također, kao što pokazuju izračuni Eurostata, ta će smjernica možda imati drugačiji značaj u različitim zemljama.

Na primjer, najveće razlike u izdacima za potrošnju na stanovanje i zdravstvenu njegu se pojavljuju u istočnim zemljama Europske unije. Slovaci stariji od 60 godina troše otprilike 40% ukupnih izdataka za stanovanje, 9,4 pp više od prosječnog slovačkog kućanstva.

Trošenje starijih Rumunja na zdravstvenu njegu je nerazmjerno visoko.  S udjelom od 10,3%, oni su najizloženiji zdravstvenim izdacima, što je 6,5 pp više od prosječne nacionalne potrošnje. No, veće se razlike primjećuju i unutar eurozone. U Finskoj, na primjer, starija populacija troši 8,4 pp više na stanovanje nego prosječno finsko domaćinstvo.

Povezivanje isplaćivanja mirovina s nacionalnim CPI-jem mogao bi biti neprikladan način određivanja stvarnih životnih troškova s kojima se suočavaju umirovljenici. To bi moglo dati lažan dojam adekvatnosti mirovinskih potpora i, u konačnici, umanjiti adekvatnost tih potpora.

« Povratak

Sigurnost zračnog prometa pred novim izazovima

Povećani potencijalni gubici i nove opasnosti kao što su kibernetički...više

Umjetnost trošenja

Opasna vožnja: spavanje za volanom

Iznenađujuće velik broj vozača diljem svijeta priznaje da je zaspao z...više

Umjetnost trošenja

Kako tržište krivo određuje cijenu nafte

Povećana ponuda nafte iz škriljevca protresla je tržište, no sadašnje...više

Umjetnost trošenja