Kontakt centar

Besplatni tel. 0800 5000
Inozemstvo (trošak pozivatelja): +385 1 4653-535
(pon - pet 08-20, sub 09-15)

Upišite vašu adresu

(npr. Heinzelova 70, Zagreb)

Vaš odštetni zahtjev možete prijaviti:

Moj Allianz - portal za klijente

Pregled polica osiguranja, prijava štete, statusi prijavljenih šteta, uplate, isplate...


Upišite podatke za prijavu

Brojevi telefona usluga na raspolaganju klijentima po određenim policama osiguranja:

U Hrvatskoj
U inozemstvu
  • Pomoć u slučaju bolesti ili nezgode: 00431 525 03 6240 (uz Putno osiguranje)
  • Pomoć na cesti: 00431 525 03 6240 (uz Euro+)

Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu: nastavlja se rast u području financijske imovine

  • Neto iznos financijske imovine na globalnoj razini premašuje 100 bilijuna EUR
  • Rast imovine smanjio se u istočnoj Europi
  • Kina prestiže Japan
  • Više od milijardu ljudi prvi put pripada srednjoj klasi po globalnom bogatstvu
  • Na globalnom poretku neto financijske imovine po glavi stanovnika Hrvatska je zauzela 34. mjesto
  • Ginijev koeficijent ne pokazuje nejednaku raspodjelu bogatstva u Hrvatskoj

Allianz je danas predstavio šesto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) kojim se detaljno analizira stanje u odnosu na imovinu i dugove u kućanstvima iz više od 50 zemalja. Zaključci iz Izvješća pokazuju da su tijekom 2014. godine zabilježene tri prve prekretnice u razvoju financijske imovine: globalni iznos neto financijske imovine privatnih kućanstava premašio je 100 bilijuna EUR, privatna imovina u Kini premašila je iznos privatne imovine u Japanu, a broj ljudi koji pripadaju srednjoj klasi po globalnom bogatstvu dosegao je brojku od jedne milijarde. Detaljnije rečeno:

Globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava povećala se tijekom 2014. godine za 7,1 %; tako je snažan rast kojem smo svjedočili prethodnih godina nastavljen, samo je malo usporen. Rast se sve više potiče zahvaljujući kućanstvima koja nastoje uštedjeti veće iznose; u Aziji i Americi tržišta dionica i dalje pružaju vjetar u leđa. Time je iznos globalne bruto financijske imovine povećan na 136 bilijuna EUR, što je iznad vrijednosti svih svjetskih registriranih poduzeća i svih državnih dugova. „Brojni promatrači te će brojke tumačiti kao dokaz takozvane prenatrpanosti ušteđevina”, kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianza, „ali to je gledište pogrešno. U odnosu na niske kamatne stope, previše kućanstava još uvijek ne štedi dovoljno za starost. Donositelji politika ne bi trebali nastojati ograničiti ušteđevine, već pronaći nove načine i poticaje kako bi se promaknula potražnja za kapitalom. Prilika za ulaganje ne nedostaje jer su pred nama golemi izazovi kao što su klimatske promjene, siromaštvo i migracije, digitalna revolucija, zastarjela infrastruktura itd.”.

Za razliku od financijske imovine, globalni dugovi privatnih kućanstava prošle su se godine sporije popeli za 4,3 % na ukupno 35 bilijuna EUR, čime je globalni iznos duga dosegao najveću razinu od početka financijske krize. Ako oduzmemo dug od bruto financijske imovine, na kraju 2014. dobit ćemo novi rekordni iznos neto financijske imovine od više od 100 bilijuna EUR što je povećanje od 8,1 % u odnosu na prethodnu godinu.

Kao i prethodnih godina, regionalni rast financijske imovine uvelike se razlikuje. Prvo mjesto bez konkurencije zauzima Azija (osim Japana), gdje je neto financijska imovina tijekom 2014. narasla za 18,2 posto. Glavna pokretačka sila u pozadini tog trenda bio je snažan (i ponekad neodrživ) rast imovine u vrijednosnicama, osobito u Kini. S druge strane, u ostalim dvjema regijama, odnosno istočnoj Europi i Latinskoj Americi, kretanja su bila mnogo blaža: financijska imovina povećala se za 8,6 posto (istočna Europa), odnosno 4,2 posto (Latinska Amerika). Za istočnu Europu to predstavlja pad od tri postotna boda u odnosu na 2013. Međutim, stope regionalnog rasta bile su sve samo ne homogene. Dok su neke zemlje, osobito Turska, zabilježile ubrzani rast, ostale (Rusija, Ukrajina, Rumunjska) naišle su na velike prepreke. Prvi put od početka financijske krize eurozona je 2014. godine zabilježila veći rast u odnosu na Sjevernu Ameriku. Snažan rast od 6,2 posto (u odnosu na 5,3 posto u Sjevernoj Americi) zabilježen je zahvaljujući strogoj „disciplini u odnosu na dugove”: u brojnim europskim zemljama privatni dugovi također su se nastavili smanjivati.

Stalan visoki rast u Aziji također je ostavio trag na svjetskom planu imovine gdje je nastavljena promjena u ponderiranjima. Azijska regija (osim Japana) činila je 2014. godine solidnih 16 posto svjetske financijske imovine (i bruto i neto); udjel istočne Europe ostao je na 1,1 posto. Ta brojka znači da se udjel imovine koji ta regija drži više nego udvostručio u odnosu na 2000. godinu. Prošle godine svjedočili smo novitetu u sklopu procesa sustizanja: krajem 2014. godine ukupna bruto financijska imovina Kine prvi je put premašila japansku imovinu. „Nedavni rast u financijskoj imovini u Aziji, a posebice u Kini, uistinu je bio vrlo pozitivan”, komentirao je Heise. „Što se tiče usporavanja rasta, kojem trenutačno svjedočimo, nitko nije nimalo zabrinut. Proces sustizanja od strane Kine ni u kojem slučaju nije završio. Kina je danas drugačija i mnogo bogatija zemlja nego što je bila prije pet ili deset godina. Pozitivni učinak rasta Kine za gospodarstvo i financijska tržišta na svjetskoj razini još je uvijek golem.”

Rastuća važnost Azije također se može promatrati i s drugog gledišta. Prošle godine broj osoba koje su pripadale srednjoj klasi u odnosu na globalno bogatstvo prvi je put premašio brojku od jedne milijarde.[1] Od 2000. godine gotovo 600 milijuna ljudi iz kategorije niske razine bogatstva prešlo je u srednju klasu. Sve u svemu, broj pripadnika te skupine utrostručio se od početka novog tisućljeća. Taj je momentum ponajprije koncentriran u samo jednoj regiji, odnosno zemlji: Kini. Oko dvije trećine pripadnika srednje klase po globalnom bogatstvu dolazi iz Azije, a 85 % njih dolazi iz Kine. S druge strane, 40 milijuna stanovnika istočne Europe pripada toj klasi; to znači da se od početka novog tisućljeća stanovništvo istočne Europe koje pripada srednjoj klasi „samo” udvostručilo. „Cjelokupni razvoj ističe inkluzivnu narav rasta imovine u globalnoj usporedbi: sve više ljudi dio je globalnog prosperiteta”, komentirao je Heise.

Bruto financijska imovina u Hrvatskoj prošle se godine povećala za 7,3 posto, a neto za 12,0 posto; velika razlika između bruto i neto iznosa odražava se u razvoju privatnog duga. Treću godinu zaredom dugovi su se 2014. godine smanjili za dodatnih 0,6 posto. Posljedično, omjer duga (dugovi kao postotak BDP-a) prošle se godine smanjio za gotovo dva posto od najveće vrijednosti u 2010. na 41,3 posto.Međutim, zaduženost Hrvatske uvelike je iznad regionalnog prosjeka od 32,9 (države članice EU-a).

Relativno nizak udio regije u srednjoj klasi po globalnom bogatstvu također se odražava u poretku među 20 najbogatijih zemalja (neto financijska imovina po stanovniku, vidi tablicu): Na našem popisu među prvih 20 još uvijek nema niti jedne zemlje iz istočne Europe. Štoviše, gledano izvan prvih 20, kad je riječ o istočnoj Europi, slika je prilično mješovita. Dok su se neke zemlje od 2000. godine pomaknule, primjerice baltičke države, druge su pale za pet ili više mjesta, točnije Hrvatska, Poljska i Slovačka. S neto financijskom imovinom po stanovniku koja iznosi prosječno 7,770 EUR Hrvatska je zauzela 34. mjesto u međunarodnoj usporedbi što predstavlja pad za pet mjesta. „Te je poretke potrebno promatrati vrlo oprezno”, objašnjava Heise. „Međutim, dugoročna kretanja prilično su velika, a poruka je jasna. Regionalni razvoj financijske imovine nije nimalo homogen. Prisutne su goleme razlike među zemljama, a mnoge imaju još mnogo prostora kako bi sustigle konkurente.”

Štoviše, raspodjela bogatstva uvelike se razlikuje ne samo među zemljama već i unutar samih zemalja. Kako bismo prikazali kako je bogatstvo raspodijeljeno na nacionalnoj razini, prvi put u ovom izvješću izračunali smo Ginijev koeficijent za svaku zemlju na temelju neto financijske imovine po decilu stanovništva, točnije za prošlost (razdoblje oko 2000. godine) te za sadašnjost. Gledajući sve zemlje iz ove analize, broj zemalja u kojima se Ginijev koeficijent distribucije bogatstva s vremenom „poboljšao” (tj. pokazao ujednačeniju distribuciju) otprilike je jednak broju zemalja u kojima se pogoršao. To također vrijedi za istočnu Europu, iako kretanja u oba smjera nisu snažna, razvoji u tom pogledu manje-više na istome su mjestu. Sve u svemu, strukture distribucije u istočnoj Europi malo su ujednačenije u odnosu na ostatak svijeta, (jednostavan) regionalni prosjek Ginijevog koeficijenta iznosi 60,7 u odnosu na globalni prosjek od 63,8. Vrijednost Hrvatske iznosi 60,8, što je u skladu s prosjekom za istočnu Europu. S druge strane, u razvijenim zemljama slika je drukčija; većina tih zemalja u prethodnim je godinama svjedočila (ponekad znatnom) povećanju neujednačenosti distribucije. To osobito vrijedi za SAD. Tijekom analiziranog razdoblja ispostavilo se da je u SAD-u povećanje neujednačenosti izraženije nego u bilo kojoj drugoj zemlji te da u ovoj analizi SAD ima najviši Ginijev koeficijent (80,6). „Situacija je u SAD-u zabrinjavajuća”, rekao je Heise. „Međutim, naši izračuni pokazuju da kretanja nisu bila dramatična kao u ostalim zemljama. Kao i obično, SAD je prije iznimka nego pravilo kad je riječ o tržišnim gospodarstvima. Ta se činjenica često gubi u našim raspravama zbog prevladavanja anglo-saksonskih ekonomista, a situaciju u SAD-u doživljava se istovjetnom situaciji u ostatku svijeta. To srećom nije tako.”

Prvih 20 tijekom 2014. prema...

Tablica AZ Izvješće O Globalnom Bogatstvu 11

München, 29. rujna 2015.

Istraživanje je dostupno na našoj glavnoj stranici:

https://www.allianz.com/economic-research/en/ u odjeljku Publications/Specials.



[1] Kao i prethodnih godina, Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu dijeli vlasnike imovine u tri globalne klase po bogatstvu. Srednja klasa obuhvaća sve osobe s neto imovinom u vrijednosti između 6,200 i 36,700 EUR.