Osjetljivost na hranu je kad imate lošu reakciju na hranu koja je inače sigurna za jelo drugim ljudima. Osjetljivost ili intolerancija na hranu primarno utječe na probavni sustav, iako se također može manifestirati u problemima s kožom ili respiratornim problemima poput osipa ili začepljenog nosa. Kad ste osjetljivi na hranu, to znači da vaš probavni sustav teško razgrađuje određenu namirnicu.

Za razliku od alergija na hranu, osjetljivost na hranu nije opasna za život. Ako živite s osjetljivošću na hranu, ne morate strogo ograničiti svoju prehranu kao što biste to učinili da je riječ o alergiji na hranu. Međutim, osjetljivost na hranu ipak može biti problematična za one koji je imaju. Možete biti osjetljivi na hranu dugi niz godina a da ne znate jer se simptomi ne pojavljuju odmah. Gluten i laktoza vjerojatno su najpoznatiji okidači osjetljivosti na hranu. 

Osjetljivost na hranu može uzrokovati neželjene i neugodne simptome kao što su:

• crvenilo kože ili osip
•  bol u zglobovima ili mišićima
• bol u trbuhu ili osjećaj nadutosti
• moždana magla
• svrbež
• umor
• proljev
• glavobolja ili migrena
• začepljen nos ili curenje iz nosa
• kihanje
• refluks kiseline / žgaravica
• razdražljivost ili tjeskoba
• mučnina
• povraćanje
• plinovi
• gastrointestinalna nelagoda

Ako redovito primjećujete navedene simptome, a ne znate koji bi ih drugi čimbenici mogli uzrokovati, možda ste osjetljivi na hranu. Budući da se simptomi katkad pojave tek nekoliko dana nakon konzumiranja, utvrditi koja bi hrana mogla uzrokovati vaše simptome može biti izazovno i dugotrajno. To je razlog zašto su mnogi slučajevi osjetljivosti na hranu uglavnom neprepoznati ili pogrešno dijagnosticirani.

Zlatni standard za dijagnosticiranje osjetljivosti na hranu je eliminacijska dijeta, u kojoj uklanjate određene namirnice iz prehrane na razdoblja od dva do četiri tjedna, a zatim polako ponovno uvodite jednu po jednu namirnicu kako biste vidjeli hoće li vam se simptomi vratiti. Liječnik može vam dati smjernice za provođenje eliminacijske dijete i može vam pomoći odrediti što bi moglo uzrokovati vaše simptome. 

Krvna slika, koju naručuje liječnik, također može pomoći u određivanju jeste li alergični na određenu hranu mjerenjem količine određenih antitijela u vašoj krvi. Komercijalne tvrtke nude sličnu pretragu u obliku kućnog testa. Međutim, teško je dati točnu dijagnozu bez kliničke povijesti, a stručnjaci su podijeljeni oko točnosti rezultata pa se ne preporučuju. 

Također možete voditi dnevnik hrane u kojem detaljno bilježite hranu koju jedete, kako se osjećate i eventualne reakcije. Prateći sve te čimbenike, moći ćete primijetiti obrasce u hrani koju jedete i simptomima koje imate.

Jednom kad se otkrije, osjetljivost na hranu najbolje se drži pod kontrolom određenim promjenama načina života uz podršku stručnjaka za prehranu:

• Prilagodite svoju prehranu: Surađujte sa svojim liječnikom ili nutricionistom kako biste eliminirali namirnice koje su okidač i prilagodili svoju prehranu kako biste osigurali dovoljno hranjivih tvari.
• Uvijek čitajte deklaracije na hrani: Kad kupujete hranu ili kuhate, važno je pomno čitati tablice s prehrambenim vrijednostima.
• Kuhajte kod kuće: Kuhanje kod kuće odličan je način da upravljate svojom osjetljivošću na hranu jer kontrolirate sastojke u svojoj hrani i možete biti sigurni da vaši obroci ne sadržavaju namirnice koje su okidač. 
• Jedite uravnoteženu prehranu: Jedite puno cjelovite hrane, povrća i vlakana te smanjite unos prerađene hrane s visokim udjelom šećera, masti i soli.
• Budite oprezni kad jedete vani: Mogli biste slučajno konzumirati namirnice koje su okidač u restoranima a da to ne primijetite. Uvijek je dobra ideja obavijestiti osoblje restorana o svojim prehrambenim zahtjevima prije naručivanja. 

Ako sumnjate da biste mogli biti osjetljivi na određenu namirnicu ili aditiv, razgovarajte sa svojim liječnikom ili nutricionistom o testiranju i mogućnostima liječenja.