Allianzovo „Globalno izvješće o osiguranju“ za 2022. godinu: odlučujuće desetljeće za osiguranje

• Oporavak: globalne premije osiguranja prošle su godine skočile za 5,1 posto ili više od 200 milijardi eura
• Nazadovanje: u 2022. godini očekuje se rast od tek 4,8 posto – u kontekstu globalne stope inflacije od 6,2 posto
• Prognoza: tijekom sljedećeg desetljeća sve veći rizici uzrokovani društvenim, političkim i gospodarskim promjenama „pogurat“ će rast globalne premije za 4,8 posto godišnje
• Dvoznamenkasti rast: prošle je godine hrvatsko tržište osiguranja bilo vrlo uspješno, ostvarivši rast premija veći od 10 posto

München, 24. svibnja 2022.

Allianz je danas predstavio najnovije izdanje svog „Globalnog izvješća o osiguranju“ (Global Insurance Report), koje analizira kretanja na tržištima osiguranja diljem svijeta[1] . U dokumentu stoji kako su 2021. godine globalne premije skočile za 5,1 posto (segment životnih osiguranja: +4,4 posto; segment neživotnih osiguranja: +6,3 posto), i to zahvaljujući iznimno povoljnim gospodarskim čimbenicima, sve većoj svijesti o rizicima, i rekordnoj štednji koju su potaknula tržišta u procvatu. Ukupni dohodak od premija iznosio je 4,2 bilijuna eura (segment životnih osiguranja: 2,5 bilijuna eura; segment neživotnih osiguranja: 1,7 bilijuna eura). No ono što je 2021. godinu učinilo doista izvanrednom bio je sastav premijskog rasta: više od dvije trećine rasta proizašlo je iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike, gdje je samo tržište SAD-a bilo odgovorno za čak polovicu ukupnog rasta. Stoga prošla godina predstavlja doista neobičan kraj proteklog desetljeća, tijekom kojega je rast bio puno niži (u prosjeku +3,6 posto godišnje), a pokretala ga je uglavnom Azija s 40 posto svih dodatnih premija – od kojih je više od polovice zaračunato u Kini. Zahvaljujući svemu tome, globalni tržišni udio Kine udvostručio se i iznosio je 12 posto. 

Od ove se godine očekivalo da će biti još uspješnija za osiguravateljnu industriju od prethodne, no invazija na Ukrajinu srušila je nadu u takav ishod. Dohodak od premija najvjerojatnije će porasti za otprilike 1 postotni bod sporije od ranije prognoze jer će rat nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost i pouzdanje, iako inflacija ide u prilog prihodima. Sve u svemu, trenutno očekujemo da ove godine globalni dohodak od premija skoči za +4,8 posto; segmenti životnih i neživotnih osiguranja trebali bi pratiti taj rast gotovo u stopu rastom od +4,9 odnosno +4,6 posto. Te se brojke moraju sagledati u kontekstu ovogodišnje globalne stope inflacije od 6,2 posto.

Usprkos golemoj neizvjesnosti koja trenutno vlada, nismo previše pesimistični kada je riječ o daljoj budućnosti. Ipak je ta neizvjesnost sjajna za sve veću svijest o rizicima i jača utjecaj megatrendova klimatskih i demografskih promjena, koji će i dalje biti glavni pokretači potražnje za zaštitom od rizika. Sve u svemu, u sljedećih deset godina očekujemo godišnji rast od +4,8 posto (segment životnih osiguranja: +4,9 posto; segment neživotnih osiguranja: +4,6 posto). To odgovara rastu dohotka od premija za +67 posto ili 2,8 bilijuna eura do 2032. godine, od čega će segment životnih osiguranja biti odgovoran za nešto manje od 1,8 bilijuna eura (+69 posto), a segment neživotnih osiguranja za nešto više od 1 bilijun eura (+63 posto).

„Pandemija i rat u Ukrajini pozivi su za buđenje za boljim upravljanjem rizikom i povećanjem zahtjeva za zaštitom“, istaknuo je Ludovic Subran, Allianzov glavni ekonomist. „Industrija mora uspješno održati svoju gospodarsku i društvenu relevantnost, nudeći inovativna rješenja za nove i rastuće rizike. U dolazećim će godinama sposobnost osiguravanja i cjenovna pristupačnost vrlo vjerojatno postati još važnije. To zahtjeva razinu kreativnosti i suradnje s dionicima, klijentima, nositeljima i kreatorima politika koja nadmašuje sve prethodne napore.“

Godine 2021. istočna Europa[1] bila je jedna od najbrže rastućih regija u svijetu: dohodak od premija skočio je za čak 9,4 posto (segment životnih osiguranja: 7,2 posto; segment neživotnih osiguranja: 10,2 posto), dok je ukupni dohodak od premija premašio 36 milijardi eura. S obzirom na rat u Ukrajini, ove će godine rast najvjerojatnije pasti na 5,3 posto (segment životnih osiguranja: 3,8 posto; segment neživotnih osiguranja: 5,9 posto). Nakon toga očekuje se kako će tijekom sljedećeg desetljeća prosječni rast ustaliti se na 5,5 posto (segment životnih osiguranja: 5,7 posto; segment neživotnih osiguranja: 5,5 posto), što je znatno iznad razine zabilježene u proteklom desetljeću (3,0 posto), na koju je nepovoljno utjecalo smanjenje poslovanja sa životnim osiguranjima u nekim zemljama spomenute regije.

„Oba poslovna segmenta mogla bi se neizravno okoristiti nedavnim kriznim situacijama“, izjavila je Patricia Pelayo Romero, suautorica „Globalnog izvješća o osiguranju“. „Veća svijest o rizicima nakon pandemije bolesti COVID-19 i kraj nultih kamatnih stopa uzrokovan inflacijom trebali bi u segmentu životnih osiguranja ponovno učiniti brojne štedne i mirovinske proizvode privlačnijima za klijente. Istovremeno će se u segmentu neživotnih osiguranja pojačati napori u području ublažavanja klimatskih promjena, prije svega oni vezani za dekarbonizaciju (tj. smanjenje emisija stakleničkih plinova) opskrbe energijom. Zbog želje za ostvarivanjem energetske neovisnosti, ti su napori trenutno još važniji. Takvo što zahtijeva znatna ulaganja i privatnog i javnog sektora, te stvara golemu potrebu za zaštitom od rizika jer će se s radikalnom transformacijom našeg gospodarstva pojaviti i neki novi rizici.“

Godine 2021. hrvatsko tržište osiguranja poraslo je za sjajnih 11,9 posto, što je najbrži rast tržišta u proteklih dvadeset godina. I dok je segment neživotnih osiguranja porastao za 12,8 posto, segment životnih osiguranja priredio je dojmljiv povratak nakon pada od gotovo 14 posto u pandemijskoj 2020. godini i ostvario rast od 9,4 posto. Ove će godine ukupni rast vjerojatno pasti na 2,8 posto jer bi se stanje u oba poslovna segmenta trebalo „normalizirati“ (segment životnih osiguranja: 1,7 posto; segment neživotnih osiguranja: 3,2 posto). Tijekom sljedećeg desetljeća u Hrvatskoj se očekuje prosječni godišnji rast od 3,7 posto, što je gotovo dvostruko u usporedbi s prethodnim desetljećem (+1,9 posto). Temeljni pokretač rasta bit će segment neživotnih osiguranja (+4,1 posto), dok bi se segment životnih osiguranja trebao razvijati znatno umjerenije (+2,5 posto).

[1]Svi izračuni temelje se na tečajevima iz 2021. godine. Životna osiguranja ne uključuju zdravstvena osiguranja. 

[2] Naziv se odnosi na države članice Europske unije i Tursku.