Devet aktualnih trendova dok se zrakoplovni promet priprema za uzlet poslije stanke zbog pandemije bolesti COVID-19

  • Problemi s pilotima, slučajevi „zračnog bijesa”, rizici reaktivacije pa čak i najezda insekata neki su od izazova s kojim se suočava sektor zrakoplovstva.
  • Zrakoplovna okolina poslije pandemije bolesti COVID-19 - nove rute letenja; nova generacija zrakoplova donosi dobrobit, ali i veće troškove popravka; zračni prijevoz tereta nastavlja s visokom učinkovitošću.
  • Ograničen učinak izravnih odštetnih zahtjeva u vezi s bolešću COVID-19. Broj slučajeva padova i poskliznuća u zračnim lukama je opao, no nastavljaju se veliki gubitci. Povratkom putnika očekuje se i povratak aktivnosti odštetnih zahtjeva na uobičajene razine. Petogodišnja analiza odštetnih zahtjeva pokazuje da su slučajevi sudara/pada glavni razlog gubitaka.

Johannesburg/London/München/New York/Pariz / Sao Paolo / Singapur – 6. srpnja 2021.

Iznenadan zastoj u radu zrakoplovne industrije uzrokovan koronakrizom bio je jak udarac na sektor. U travnju 2020. g. dvije trećine globalne komercijalne zrakoplovne flote besposleno je sjedilo na asfaltu, a broj putničkih letova bio je manji za 90 % u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Danas se zrakoplovna industrija, predvođena tuzemnim putovanjima, polako oporavlja. Povratkom sve većeg broja zrakoplova na nebo, novo izvješće zrakoplovnog osiguravatelja Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) naglašava neke od jedinstvenih izazova s kojima se suočavaju zračni prijevoznici i zračne luke dok ponovno pokreću poslovanje - od „zahrđalih” pilota do najezde insekata. Izvješće također navodi i razne načine na koje je bolest COVID-19 preoblikovala zrakoplovni sektor, donoseći dugotrajne promjene u kompoziciji flote, rutama letova te potražnji putnika.

„Prizemljenje flota diljem svijeta tijekom pandemije predstavlja događaj bez presedana u zrakoplovnoj industriji”, kaže Dave Warfel, rukovoditelj odjela za zrakoplovstvo u AGCS-u za sjevernoameričku regiju. „Zračni prijevoznici naporno rade kako bi održali svoje flote i svoje posade tijekom ovog dugog razdoblja neaktivnosti, a mi kao osiguravatelji sa žarom surađujemo s njima kako bismo shvatili njihove planove za povratak u službu. Dok se industrija priprema za povratak, nesumnjivo će se pojaviti i mnogi izazovi. Iako je teško predvidjeti u kakvom će se obliku zrakoplovna industrija vratiti, jedno je sigurno – neće biti ista kao prije.”

1.    „Zahrđali” piloti i povratak izletničkih letova

Ranije ove godine prijavljene su pogreške desetaka pilota, od slijetanja u više pokušaja do NASA-ina sustava za prijavu incidenata u zrakoplovstvu, a mnogi navode zahrđalost kao jedan od čimbenika povratka na nebo. Zračni prijevoznici (i drugi operateri) svjesni su mogućnosti „zahrđalosti” pilota te nastavljaju poduzimati korake za rješavanje i smanjivanje tih rizika.

Veliki zračni prijevoznici razvili su razne programe poduke za pilote koji se vraćaju u službu, ovisno o duljini odsustva. „U vrijeme takvih okolnosti bez presedana, utješno je znati da će procesi upravljanja rizikom koji su zrakoplovni prijevoz učinili sigurnijim od bilo koje druge vrste prijevoza prije pandemije nenadmašno nastaviti osiguravati okolinu sigurnu za putovanja i u post-Covid svijetu”, kaže Warfel.

Međutim, povratak izletničkih letova za turistička odredišta mogao bi dovesti do porasta rizika za manje letjelice, uključujući helikoptere, posebno ako ima više novih pilota koji nisu upoznati s rutama i terenom. Zadnjih je godina na izletničkim letovima već bilo više nesreća sa smrtnim ishodom.

2. Slučajevi „zračnog bijesa” u porastu

Neposlušno ponašanje putnika u zrakoplovu predstavlja sve veću zabrinutost, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama. U tipičnoj godini ima oko 150 prijava ometanja putnika u letjelici. Prema Federalnoj zrakoplovnoj upravi do lipnja 2021. g. bilo ih je 3000 – većina uključuje putnike koji odbijaju nositi maske. Izvješće bilježi da neposlušni putnici kasnije tvrde da ih je u tim slučajevima zračni prijevoznik diskriminirao iako su oni bili ti koji su u krivu – to je trend o kojem osiguravatelji posebno moraju voditi računa.

3. Opasnosti od parkiranih flota

Iako je velik dio svjetskih zrakoplovnih flota bio – i još jest – parkiran tijekom pandemije bolesti COVID-19, izlaganja gubitcima ne prestaju. Mijenjaju se. Parkirane flote izložene su vremenskim uvjetima. U svibnju 2021. g. nekoliko je prizemljenih letjelica oštećeno u Teksasu tijekom tuče veličine loptica za golf.

U porastu je i rizik od nesreća pri premještanju prizemljenih letjelica, a to može dovesti do skupih odštetnih zahtjeva. Početkom pandemije bilo je više sudara dok su radnici prevozili letjelice do spremišta. Vjerojatniji je veći broj nesreća pri premještanju letjelica prije ponovne uporabe.

Nad letjelicama u spremištima obično se provodi redovito održavanje kako bi se utvrdilo da su spremne za povratak u službu. No, industrija nikad dosad nije vidjela toliko letjelica privremeno izvan uporabe, a izvješće bilježi da bi se manji zračni prijevoznici mogli suočiti sa značajnim izazovima pri reaktivaciji flota s obzirom na to da će to biti proces bez presedana.

4. Manjak pilota donosi rizike

Premda se može doimati čudno s obzirom na utjecaj pandemije bolesti COVID-19, globalna zrakoplovna industrija suočena je s manjkom pilota na srednje ili duže razdoblje. Ogroman porast zračnih putovanja prije pandemije – godišnji rast putnika u zračnom prometu samo je u Kini bio 10 %+od 2011. g. – što znači da je potražnja za pilotima već tada nadmašivala ponudu. Više od četvrt milijuna pilota bit će potrebno u sljedećem desetljeću.

„U slabije reguliranim zemljama, manjci pilota mogu dovesti do pilota koji upravljaju komercijalnim letjelicama sa slabim kvalifikacijama i malim ukupnim vremenom letenja”, kaže Warfel. „Umor pilota također je jedan od poznatih rizika među postojećim pilotima kojime se mora propisno pozabaviti. Nasreću, industrija ima mnogo stručnjaka i resursa koji su dostupni zračnim prijevoznicima kao pomoć pri izgradnji propisnih sustava za upravljanje rizikom umora.”

Neki zračni prijevoznici grade svoje vlastite pilotske strukture osnivanjem škola letenja. S obzirom na prirodu obuke, škole letenja sklone su nesrećama, a odštetni zahtjevi sve su skuplji zbog porasta vrijednosti letjelica te zbog povećane aktivnosti letenja. Nesreće pri slijetanju su najčešće, no osiguravatelji su vidjeli i totalne gubitke.

5. Nova generacija letjelica donosi unaprjeđenje sigurnosti, ali i veće troškove

Kako je pandemija ubrzala generacijski prijelaz na manje letjelice, s obzirom na to da se u bliskoj budućnosti predviđa smanjeni broj putnika, protekle je godine više zračnih prijevoznika smanjilo svoje flote ili umirovilo letjelice.

„Novije generacije letjelica donose sigurnost i učinkovitost”, kaže Axel von Frowein, rukovoditelj odjela za zrakoplovstvo u AGCS-u za regiju srednje i istočne Europe. „Međutim, novi materijali poput kompozita, titanija i legura mnogo su skuplji za popravak, što rezultira višim iznosima odštete.”

6. Visoka učinkovitost zračnog prijevoza tereta, a taj će se trend i nastaviti

Iako je putnički promet devastiran pandemijom, drugi avijacijski sektori, poput pružatelja usluge prijevoza tereta, imali su povećanu učinkovitost. U travnju 2021. g. azijsko-pacifička regija zabilježila je najbolji mjesec za međunarodni zračni prijevoz tereta otkako je pandemija počela, zahvaljujući rastućoj sigurnosti u posao, internetskom trgovanju te zagušenju morskih luka, dok je kapacitet nosivosti narastao gotovo za trećinu u svibnju 2021. g. u usporedbi s istim dvotjednim razdobljem u 2019. g. U izvješću se navodi kako se očekuje da će zračni prijevoz tereta i dalje imati visoku učinkovitost.

7. Poslovna putovanja – procvat ili propast?

Promet poslovnih putovanja prije pandemije bolesti COVID-19 iznosio je 1,5 bilijuna dolara godišnje ili oko 1,7 % globalnog BDP-a. Kako mnogi zračni prijevoznici smanjuju kratkotrajna očekivanja, u izvješću se postavlja pitanje jesu li ti dani završili. Novi načini suradnje, poput videopoziva, pokazali su se učinkovitima te sve više tvrtki teži smanjenju poslovnih putovanja kako bi poboljšale svoj ugljični otisak. Stoga, iako je početna navala nakon što zatvaranja završe neminovna, mnogi se zračni prijevoznici pripremaju za dugotrajnu promjenu paradigme u putovanjima očekujući ne tako brz povratak poslovnim putovanjima.

Međutim, ono što upućuje na mogući napredak jest to da su se neka područja poslovnog zrakoplovstva pokazala otpornima tijekom pandemije. Tvrtke koje su imale letjelice nastavile su ih rabiti, dok su mnoge koje ih nikad prije nisu kupile ili unajmljivale, sada to prvi put učinile. Procvjetalo je poslovanje mnogih iznajmljivača letjelica.

8. Umnogostručile su se nove rute u Europi i azijsko-pacifičkoj regiji

Više od 1400 novih zračnih ruta dogovoreno je za 2021. g. – više nego dvostruko više od onih dodanih 2016. g. – predvode Europa (više od 600) i Azija-Pacifik (više od 500), a regionalne zračne luke bit će glavni korisnici. Rast samo na kineskom domaćem tržištu donio je povećanje od 200 novih ruta – gotovo isto kao i u SAD-u.

„Ovaj razvitak odražava želju nekih zračnih prijevoznika, pogotovo onih manjih, za eksperimentiranjem u nesigurnim vremenima”, kaže von Frowein. „Nove rute znače manje zagušenje zračnog prostora i zračnih luka, što bi moglo imati pozitivan utjecaj na rizike poput nesreća pri prizemljenju. No, nove rute mogu biti i okoline povećanog rizika.”

9. Najezda insekata utječe na preciznost instrumenata

Bilo je više prijava nepouzdanih očitanja brzina i visina tijekom prvih letova otkako su letjelice napustile spremišta. U mnogim se slučajevima pokazalo da je problem bio u neprimijećenim gnijezdima insekata unutar pitot cijevi letjelica, senzora osjetljivih na tlak koji avioelektroničko računalo opskrbljuju podatcima. Takvi su događaji doveli do odbijenih uzlijetanja i povrataka. Ako se ne poštuju procedure skladištenja letjelica, povećava se rizik od kontaminacije.

Učinak odštetnih zahtjeva u vezi s bolešću COVID-19

Izvješće također bilježi da je zrakoplovna industrija do danas imala relativno malo odštetnih zahtjeva koji su u izravnoj vezi s pandemijom. U manjem broju obavijesti o odgovornosti, putnici su tužili zračne prijevoznike za otkazivanje/prekide putovanja.

„Imali smo pad u odštetnim zahtjevima uslijed manjih padova i poskliznuća ili izgubljene prtljage u zračnim lukama u odnosu na uobičajenu godinu zbog smanjenog broja putnika tijekom pandemije”, kaže Cristina Schoen, AGCS-ova rukovoditeljica odjela za odštetne zahtjeve na globalnoj razini. „Međutim, po pitanju velikih gubitaka, bilo je slučajeva oštećenja parkiranih letjelica, padova te hitnih slijetanja, kao i nekih tragičnih općih zrakoplovnih nesreća koje su pogodile osiguravateljski sektor. Povratkom putnika očekuje se i povratak aktivnosti odštetnih zahtjeva na uobičajene razine.”

AGCS-ova analiza više od 46.000 odštetnih zahtjeva u sektoru zrakoplovstva od 2016. do kraja fiskalne 2020. g. u vrijednosti od više od EUR 14,5 mlrd. (US$17,3 mlrd.) pokazuje da nesreće sudara/pada čine više od polovice vrijednosti svih odštetnih zahtjeva. Ostali skupi uzroci gubitaka uključuju održavanje/izradu te kvarove mehanizacije.