Izvješće o globalnom bogatstvu za 2020. godinu: Imunost bogatstva

Danas je Allianz predstavio jedanaesto izdanje svojeg „Izvješća o globalnom bogatstvu“ koje stavlja pod mikroskop imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Dobra godina:

Nikada u posljednjih deset godina nismo mogli objaviti tako veliko povećanje bogatstva: Bruto financijska imovina širom svijeta^[1] porasla je za 9,7 % u 2019. godini, bilježeći najjači rast od 2005. godine. Porast je jednostavno zapanjujući s obzirom na činjenicu da su 2019. obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija. No, kako su središnje banke promijenile smjer i započele sveobuhvatno ublažavanje monetarne politike, burze su se odvojile od temelja i narasle za 25 %, pri čemu je porasla i financijska imovina: Kategorija imovine vrijednosnih papira narasla je za 13,7 % u 2019. godini, što je najbrži rast zabilježen u 21. stoljeću.

Stope rasta drugih dviju glavnih kategorija imovine bile su niže, ali i dalje impresivne: Osiguranje i mirovine postigli su rast od 8,1 %, što je uglavnom odraz rasta odnosne imovine, dok su bankovni depoziti narasli za 6,4 %. Svi razredi imovine zapravo bilježe rast znatno iznad svojih dugoročnih prosjeka od velike financijske krize (engl. Great Financial Crisis, GFC). Druga stvar po kojoj je 2019. posebna: Tijekom godina, tablicom regionalnog rasta dominirala su Tržišta u nastajanju. To se u 2019. promijenilo. Regije koje su doživjele najbrži rast bile su ujedno i najbogatije regije: Sjeverna Amerika i Oceanija u kojima je bruto financijska imovina domaćinstava narasla za rekordnih 11,9 %. Kao posljedica, već treću godinu zaredom Tržišta u nastajanju nisu mogla nadmašiti mnogo bogatije susjede. Više ih se nije moglo sustići.

Kriza? Koja kriza?

Ista se priča ponavlja u 2020. godini, samo u ekstremnijoj verziji. S obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina, središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale su dosad neviđene monetarne i financijske „bazuke“, s namjerom da zaštite kućanstva i njihovu financijsku imovinu od posljedica svijeta okrenutog naglavce. Procjenjujemo da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi svoje gubitke u prvom tromjesečju i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 % do kraja drugog tromjesečja 2020., dok su se bankovni depoziti, potaknuti izdašnim programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećali za nevjerojatnih 7,0 %. Izgledno je da će financijska imovina privatnih kućanstava u 2020., godini pandemije, završiti u plusu.

„Monetarna je politika zasad spasila situaciju“, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. „Ali ne smijemo se zavaravati. Nulte i negativne kamatne stope slatki su otrov. Ugrožavaju akumulaciju bogatstva i pogoršavaju društvenu nejednakost jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit. Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon bolesti COVID-19 kako bismo postavili temelje za uključiviji rast.“

Obrnuti trend

Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao. U 2000. neto financijska imovina po stanovniku bila je u prosjeku 87 puta veća u Razvijenim gospodarstvima nego Tržištima u nastajanju, dok je do 2016. taj omjer pao na 19. Od tada se ponovno povećao i iznosi 22 (2019.). Taj je ponovni rast nejednakosti široko rasprostranjen: broj pripadnika srednje klase po globalnom bogatstvu po prvi se put znatno smanjio – od nešto više od 1 milijarde ljudi 2018. do nešto manje od 800 milijuna ljudi 2019. Međutim, s obzirom na razvoj događaja od početka stoljeća, uspon Tržišta u nastajanju i dalje je impresivan.

Prilagođeno za rast stanovništva, srednja klasa po globalnom bogatstvu porasla je za gotovo 50 %, viša klasa za 30 %, dok se niža klasa smanjila za gotovo 10 %. Unatoč napretku, svijet je i dalje veoma nejednako mjesto. Najbogatijih 10 % u svijetu – 52 milijuna ljudi u zemljama obuhvaćenim istraživanjem s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 EUR – zajedno posjeduju oko 84 % ukupne neto financijske imovine u 2019. godini; među njima, najbogatijih 1 % – s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna EUR – posjeduju gotovo 44 %. Razvoj situacije od početka tisućljeća zapanjujući je: Dok je udio najbogatijeg decila opao za sedam postotnih bodova, udio najbogatijeg postotka povećao se za tri postotna boda. Čini se da se superbogati zaista sve više udaljavaju od ostatka društva.

„Zabrinjava činjenica da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno počeo povećavati čak i prije nego što je svijet pogodila pandemija bolesti COVID-19“, komentirala je Patricia Pelayo Romero, jedna od autorica izvješća. „Pandemija će vrlo vjerojatno još više povećati nejednakost i kao takva predstavlja prepreku ne samo globalizaciji, već i dostupnosti obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno u zemljama s niskim prihodima. Ako se sve više i više gospodarstava okreće prema sebi, svijet u cjelini bit će siromašnije mjesto.“

Hrvatska: Ubrzani rast imovine i obveza

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 7,4 % u 2019. godini, što je najbrži rast od 2014. godine i dugoročnog prosjeka od 5,0 %. Za prošlogodišnji je porast većinom zaslužna kategorija imovine osiguranja koja je imala dvoznamenkasti rast od 14,0 % (dvije godine skromnog rasta); bankovni depoziti, kao i vrijednosni papiri zabilježili su „skromniji“ rast od 5,0 %, odnosno 6,1 %. Portfeljima hrvatskih kućanstava dominiraju bankovni depoziti, koji čine 49,6 % sve financijske imovine; osiguranje i mirovine na dalekome su drugome mjestu s udjelom od 26,8 %, a slijede vrijednosni papiri s udjelom od 20,6 %.

I obveze su zabilježile iznadprosječni rast u 2019. godini s rastom od 6,6 %, prema 0,1 % prosječnog dugoročnog rasta (2009. – 2019.). Međutim, udio duga (obveze u % BDP-a) ostao je na skromnih 36,3 %.

Na kraju, neto financijska imovina porasla je za 7,8 %, što čini lagani rast od prošlogodišnjih 5,8 %. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.809 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto i zauzima 32. mjesto (financijska imovina po stanovniku, vidi tablicu za prvih 20). Iako je ta vrijednost još uvijek manja nego kod zapadnoeuropskih susjeda, Hrvatska je zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na financijski razvoj. Njihovo uključivanje u Europsku uniju nesumnjivo će otvoriti nove financijske mogućnosti i promicati veću suradnju s ostalim europskim zemljama.

Prvih 20 tijekom 2019. prema...

[1] Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

München, 23. rujna 2020.

Istraživanje je dostupno ovdje na našoj glavnoj stranici.

Za dodatne informacije možete se obratiti:

dr. Lorenz Weimann              Tel. +49.89.3800-16891, e-adresa: [email protected]

O Allianzu

Allianz Grupa jedan je od vodećih svjetskih osiguravatelja i upravitelja imovinom, a ima više od 100 milijuna malih i velikih klijenata u više od 70 zemalja. Klijentima tvrtke Allianz na raspolaganju je širok raspon osiguravajućih usluga za osobno osiguranje i osiguranje društava, a usluge obuhvaćaju životno i zdravstveno osiguranje, osiguranje imovine te usluge pomoći pri osiguranju kredita te osiguranje globalnog poslovanja. Allianz je jedan od vodećih svjetskih ulagača koji u ime svojih osiguranika upravlja iznosom većim od 740 milijardi eura. Nadalje, naši upravitelji imovinom PIMCO i Allianz Global Investors upravljaju imovinom trećih strana u iznosu od skoro 1,6 bilijuna eura. Zahvaljujući svojim ulagačkim odlukama i tomu što smo uveli sustavnu integraciju ekoloških i socijalnih kriterija u svoje poslovanje, zauzimamo najviše mjesto na indeksu održivosti Dow Jones. Godine 2019. više od 147.000 zaposlenika ostvarilo je ukupne prihode za Grupu u iznosu od 142 milijarde eura te dobit od redovitog poslovanja u iznosu od 11,9 milijardi eura.

Kao i uvijek, na ove se procjene odnosi dolje navedena izjava o odricanju od odgovornosti.

Upozorenje o budućim izjavama

Ovaj dokument obuhvaća izjave o budućim očekivanjima koje se temelje na trenutačnim stavovima i pretpostavkama te mogu obuhvaćati poznate i nepoznate rizike i nepredvidive čimbenike. Stvarni rezultati, uspješnost ili događaji mogu se zapravo razlikovati od onih koji se navode ili se daju naslutiti u takvim izjavama o budućnosti. Do takvih odstupanja bez ograničenja može doći zbog: (i) promjena općih gospodarskih uvjeta i konkurentnosti, a posebice kada je riječ o osnovnoj djelatnosti i ključnim tržištima Allianz Grupe; (ii) uspješnosti financijskih tržišta (posebice tržišne nestabilnosti, likvidnosti i kreditnih događaja); (iii) učestalosti i ozbiljnosti osiguranog štetnog događaja, što uključuje prirodne nepogode i nastanak troškova štete; (iv) razina i kretanja smrtnosti i boležljivosti; (v) razina postojanosti; (vi) posebice u bankarstvu, raspona kreditnih izvedenica; (vii) razina kamatnih stopa; (viii) stopa valutnih tečajeva, ponajviše valutnog tečaja EUR/USD; (ix) izmjene zakonodavstva i regulacija, što uključuje porezne regulacije; (x) učinka preuzimanja, što uključuje povezana pitanja integracije i mjere reorganizacije te (xi) općih čimbenika konkurentnosti koji vrijede za svaki slučaj na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i/ili globalnoj razini. Mnoge od tih promjena mogu se pogoršati zbog terorističkih aktivnosti.

Nepostojanje obveze ažuriranja

Allianz Grupa nije obvezna ažurirati nijednu informaciju ili izjavu o budućnosti koja se ovdje navodi, osim informacija za koje je zakonski propisano da ih se mora otkriti.

Napomena o zaštiti privatnosti

Allianz SE predan je zaštiti vaših osobnih podataka. Više možete pronaći u našoj Izjavi o privatnosti.