Pandemija Covid-19 nije samo prouzročila milijune prerane smrti, već je utjecala i na broj rođenih. U zemljama s visokim dohotkom broj živorođenih se smanjio da bi zabilježio najniže razine u 2020. godini jer su trudnoće odgođene. Budući da se majčinstvo sve češće odgađa u kasnija doba, pandemija bi stoga mogla imati trajne učinke na demografske promjene, pridonoseći daljnjem starenju društava.
U EU se broj novorođenčadi smanjio za oko -3% na 4,1 milijuna u 2020. godini, jer je većina od 27 zemalja članica, osim Finske, Luksemburga i Malte, izvijestila o smanjenju broja živorođenih. Baltičke zemlje, Poljska, Rumunjska, Irska i Španjolska zabilježile su najoštriji pad, krećući se od -5,6% u Irskoj i Španjolskoj do -10,6% u Rumunjskoj. A u Francuskoj je broj živorođenih prvi put nakon 1945. pao ispod 700.000. S druge strane Atlantika SAD su zabilježile tek 3.6 milijuna novorođenčadi u 2020. godini, što je bio najmanji broj od 1979. godine. Japan, Južna Koreja i Tajvan također su svjedočili daljnjem padu broja novorođenčadi. Ova kretanja korespondiraju s zapažanjem da se u vrijeme ekonomske krize, porasta stope nezaposlenosti i neizvjesnosti planovi o trudnoći odgađaju.
Međutim, dok je pandemija Covid-19 pojačala postojeće demografske trendove u zemljama s visokim dohotkom i uzrokovala daljnji pad broja novorođenčadi, Populacijski fond Ujedinjenih naroda procjenjuje da se čak 1,4 milijuna neplaniranih trudnoća dogodilo u zemljama s niskim i srednjim prihodima zemlje, gdje su žene često imale ograničen pristup uslugama planiranja obitelji kao rezultat krize Covid-19.
Rast ili propast? Za sve one koji su se nadali da će post-krizni baby-boom nadoknaditi pad 2020. godine, ključno je pitanje jesu li planovi za rađanje djece samo odgođeni ili će se od njih odustati. U tom pogledu, gospodarski razvoj, a posebno pad nezaposlenosti među mlađim dobnim skupinama igraju važnu ulogu jer su stabilni odnosi i stabilni prihodi presudni čimbenici u odluci da postanu roditelji. Ipak, pad će uslijediti: Broj rođenih ovisi i o broju potencijalnih majki, ali u Europi i Istočnoj Aziji broj žena u fertilnoj dobi već je počeo padati, što je posljedica niže stope nataliteta od 1970-te.