München, 15. siječnja 2026.

Prema Allianzovu barometru rizika, kibernetički incidenti bili su tema brojnih naslova u 2025. godini te i dalje predstavljaju najveći razlog za zabrinutost među društvima diljem svijeta. Proteklu je godinu obilježilo i ubrzano uvođenje umjetne inteligencije (AI-a), što se odrazilo u njezinu pozicioniranju kao rizika s najbržim rastom i zauzimanju drugog mjesta u godišnjem istraživanju, kao složenog izvora operativnih, pravnih i reputacijskih rizika za poduzeća. Ipak, gotovo polovica ispitanika vjeruje da AI u njihovoj industriji donosi više koristi nego rizika, dok petina ispitanika ima suprotno mišljenje. Prvi put u povijesti prekid poslovanja nije među vodeća dva rizika te je pao na treće mjesto.  Ipak, ova prijetnja i dalje ostaje izrazito važna jer često predstavlja posljedicu drugih prijetnji uvrštenih na ljestvicu 10 najvećih globalnih rizika.

Zahvaljujući čimbenicima poput mirnije sezone uragana s manjim financijskim gubitcima tijekom 2025. godine, prirodne katastrofe pale su na peto mjesto u odnosu na prošlu godinu. U međuvremenu, politički rizici i nasilje popeli su se s devetog na sedmo mjesto, što je bilo potaknuto rastućom zabrinutošću uvjetovanom geopolitičkom nestabilnošću i sukobima diljem svijeta.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da su kibernetički rizici najveća prijetnja hrvatskim kompanijama, pri čemu su se u odnosu na prošlu godinu popeli s drugog na prvo mjesto. Prirodne katastrofe, poput požara, poplava, potresa i drugih ekstremnih vremenskih nepogoda, ove se godine nalaze na drugom mjestu, dok su lani bile na prvom. Posebno se ističe značajan porast rizika povezanih s umjetnom inteligencijom, koji su s devetog mjesta prošle godine skočili na treće mjesto ove godine. Rizici vezani uz umjetnu inteligenciju uključuju, među ostalim, izazove u implementaciji, izloženost odgovornosti te dezinformacije i pogrešne informacije koje generiraju sustavi umjetne inteligencije.

Na Allianzovoj ljestvici Barometra rizika za hrvatske kompanije nalaze se i rizici povezani s klimatskim promjenama (pad s 3. na 4. mjesto), makroekonomska kretanja (porast sa 6. na 4. mjesto), nedostatak radne snage (pad s 4. na 6. mjesto), promjene u zakonodavstvu i regulativi (pad s 5. na 7. mjesto) te prekidi poslovanja, uključujući poremećaje u opskrbnom lancu (pad sa 6. na 8. mjesto). Na ovogodišnjoj ljestvici pojavljuju se i novi rizici, poput tržišnih kretanja te rizika povezanih s bioraznolikošću i prirodom.

„Sve brže promjene u poslovnom okruženju zahtijevaju od kompanija da rizicima pristupaju proaktivno i strateški. Kibernetičke prijetnje, klimatski izazovi i napredak umjetne inteligencije zahtijevaju rano prepoznavanje i učinkovito upravljanje rizicima. Allianz, putem svojih inovativnih rješenja i alata, brine o kibernetičkoj sigurnosti svojih klijenata, omogućujući pravovremeno upozoravanje na potencijalne rizike, a poseban naglasak u svojim brojnim inicijativama stavlja na održivost i prilagodbu klijenata klimatskim promjenama čime dodatno jača otpornost i sigurnost poslovanja.“, istaknula je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.

Glavni izvršni direktor društva Allianz Commercial Thomas Lillelund komentira: „Nakon razdoblja nestabilnosti i neizvjesnosti koje je obilježilo 2025. godinu, društva se 2026. nastavljaju suočavati s međusobno povezanim i izrazito složenim rizicima u okružju koje se brzo mijenja. Uzimajući u obzir kontinuirani porast umjetne inteligencije u društvu i industriji, ne iznenađuje što upravo on bilježi najveći pomak u Allianzovu barometru rizika. Uz goleme prilike koje donosi, njegov transformativni potencijal i brza evolucija i usvajanje istodobno preoblikuju pejzaž rizika, zbog čega se ističe kao jedan od ključnih razloga za zabrinutost društava svih veličina diljem svijeta, uz bok drugim, već etabliranim prijetnjama.”

Kibernetički rizici uvjerljivo predstavljaju najveći razlog za zabrinutost među društvima

Godine 2026. kibernetički incidenti petu godinu zaredom zauzimaju prvo mjesto na ljestvici globalnih rizika, uz dosad najviši rezultat (42 % odgovora) i razliku u odnosu na druge rizike (+10 %). Oni predstavljaju glavni korporacijski razlog za zabrinutost u svim regijama (Amerika, Azijsko-pacifička regija, Europa te Afrika i Bliski istok). Kontinuirana prevlast kibernetičkih prijetnji na vrhu Allianzova barometra rizika odražava sve veću ovisnost o digitalnoj tehnologiji u vremenu kada se pejzaž kibernetičkih prijetnji, kao i geopolitička i regulatorna okružja, ubrzano mijenjaju. Nedavni kibernetički napadi visokog profila naglašavaju stalnu prijetnju za društva svih veličina. Mala i srednja poduzeća sve su češća meta napada te su pod sve većim pritiskom zbog nedostatnih resursa za postizanje kibernetičke sigurnosti.

„Ulaganja velikih društava u kibernetičku sigurnost i otpornost pokazala su se isplativima jer omogućuju rano otkrivanje napada i pravovremeno reagiranje. Međutim, kibernetički se rizik i dalje razvija. Organizacije se sve više oslanjaju na pružatelje trećih strana u pogledu ključnih podataka i usluga, dok AI dodatno pojačava prijetnje tako što povećava površinu za napade i produbljuje postojeće ranjivosti”, objašnjava Michael Bruch, globalni direktor Odjela za usluge savjetovanja o rizicima u društvu Allianz Commercial.

AI stvara novonastale rizike, ali i nove poslovne prilike

AI se probio u sam vrh globalnih razloga za brigu u poslovanju, popevši se u 2026. godini na drugo mjesto (32 %), u odnosu na deseto mjesto u 2025. – što predstavlja najveći skok u ovogodišnjem poretku. AI je zabilježio značajan pomak u svim regijama te tako zauzima drugo mjesto u Americi, Azijsko-pacifičkoj regiji, Africi i na Bliskom istoku, dok je u Europi na trećemu mjestu. Ujedno predstavlja sve važniji rizik za društva svih veličina te se probio među tri vodeća rizika za velika, srednja i mala poduzeća. Kako se usvajanje AI-a ubrzava te on postaje sve integriraniji u ključne poslovne operacije, ispitanici očekuju intenziviranje rizika povezanih s AI-em, posebice kada se radi o pitanjima odgovornosti. Brzo širenje generativnih i agentskih AI sustava, u kombinaciji s njihovom rastućom primjenom u stvarnim poslovnim okružjima, dodatno je podignulo razinu svijesti o tome koliko su organizacije zapravo izložene toj vrsti rizika.

„Društva AI sve češće doživljavaju ne samo kao snažnu stratešku priliku, već i kao složen izvor operativnih, pravnih i reputacijskih rizika. U mnogim slučajevima njegovo se usvajanje odvija brže nego što to mogu pratiti upravljanje, regulatorni okvir i spremnost radne snage”, navodi Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianz Grupe. „Budući da će sve veći broj društava 2026. pokušavati širiti primjenu, spomenuta će društva se suočiti s većom izloženošću problemima povezanim s pouzdanosti sustava, ograničenjima kvalitete podataka, preprekama pri integraciji te nedostatkom kvalificiranih stručnjaka. Istovremeno dolazi do pojave novih izloženosti odgovornosti povezanih s automatiziranim donošenjem odluka, pristranim ili diskriminirajućim modelima, zloupotrebom intelektualnog vlasništva te nejasnoćama oko toga tko snosi odgovornost kada rezultati koje generira AI prouzroče štetu.”

Prekid poslovanja snažno je povezan s geopolitičkim rizicima

Godinu 2025. obilježio je zaokret prema protekcionističkim trgovinskim politikama i carinskim ratovima koji su unijeli neizvjesnost u svjetsko gospodarstvo. Bila je to i godina regionalnih sukoba na Bliskom istoku te u Rusiji i Ukrajini, kao i graničnih sporova između Indije i Pakistana te Tajlanda i Kambodže te građanskih ratova u Africi. Taj se trend nastavlja u 2026. godini američkom intervencijom u Venezueli. Geopolitički rizici vrše sve veći pritisak na lance opskrbe, no unatoč rastućim prijetnjama, samo 3 % ispitanika Allianzova barometra rizika ocijenilo je svoje lance opskrbe „vrlo otpornima”. Samo u protekloj su se godini trgovinska ograničenja utrostručila i obuhvatila robu u procijenjenoj vrijednosti od 2,7 bilijuna USD, što prema društvu Allianz Trade čini gotovo 20 % globalnog uvoza. To potiče društva na istraživanje trendova poput friendshoringa i regionalizacije. Ovakva kretanja dovode do visoke percepcije rizika – 29 % ispitanika navelo je prekid poslovanja kao jednu od vodećih prijetnji, svrstavši ga na treće mjesto. Ipak, u odnosu na prošlu godinu taj je rizik zabilježio pad za jedno mjesto.

Ne iznenađuje da su se politički rizici i nasilje popeli za dva mjesta, na sedmo mjesto, što je njihova najviša pozicija dosad. Usko povezani rizik promjena zakonodavstva i regulatornog okvira – koji uključuje i trgovinske carine – nalazi se na četvrtome mjestu na globalnoj razini, nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu, ali uz povećan udio ispitanika, što je bilo potaknuto rastućim protekcionizmom. U biti, globalna paraliza lanaca opskrbe zbog geopolitičkog sukoba, prema mišljenju 51 % ispitanika, predstavlja najizgledniji scenarij „crnog labuda” koji će se ostvariti tijekom idućih pet godina.