Ismaning/München, 28. listopada 2025.

Autonomna mobilnost nije samo tehnološki iskorak – ono predstavlja transformaciju u sigurnosti, udobnosti i pristupačnosti koja je već u tijeku s vozilima razine 3 na europskim cestama i sustavom razine 4 koji samostalno funkcioniraju na stvarnim poligonima. Na 13. Allianz Motor Day konferenciji 2025., u organizaciji Allianzovog Centra za tehnologiju (AZT), Allianz istražuje i potencijal i izazove autonomne vožnje, uključujući pitanja o sigurnosti vozila, odgovornosti, korištenju podataka u vozilu autonomnih vozila (AV) i inkluzivnijoj mobilnosti za mladež, osobe starije životne dobi ili osobe s invaliditetom. Allianz već osigurava poligone u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Norvešku i Singapur.

Istraživanje AZT-a i analiza vlasničkih zahtjeva ukazuju na značajan pad učestalosti zahtjeva za naknadu štete u segmentu automobilske odgovornosti, što je potaknuto naprednim sustavima pomoći vozaču (ADAS) koji su sada dostupni u odabranim modelima. Iako ti sustavi već pokazuju impresivan potencijal, potrošači diljem Europe još uvijek smatraju tehnologiju automatizirane vožnje relativno neispitanom, premda očekuju velika poboljšanja u sigurnosti i udobnosti. Rezultati istraživanja objavljeni u Allianzovom izvješću HANDS OFF – sigurnosno obećanje autonomne mobilnosti, ističu transformativni učinak automatiziranih sustava na sigurnost u prometu i dinamiku osiguranja.

„Više nije pitanje hoće li se autonomna mobilnost postići. Pitanje je koliko brzo, koliko sigurno i koliko pravedno. Svaki tehnološki napredak mora se pretvoriti u manji broj sudara, manji broj žrtava i veću neovisnost za milijune ljudi. Allianz autonomnu vožnju vidi kao zajedničku odgovornost za izgradnju sigurnije i uključivije mobilnosti. U suradnji s Allianzovim Centrom za tehnologiju, proizvođačima i regulatorima oblikovat ćemo sigurnosne standarde i inovativna rješenja za osiguranje. Budućnost mobilnosti može biti autonomna, ali sigurnost mora uvijek ostati u ljudskim rukama,“ rekao je Klaus-Peter Roehler, član uprave društva Allianz SE za osiguranje imovine i odgovornosti u Njemačkoj i Srednjoj Europi. 

Kao lider u inovacijama mobilnosti usmjeren na sigurnost, Allianz se zalaže za europsku „vozačku dozvolu” za autonomne sustave. Da bi se autonomna vozila u budućnosti mogla kretati europskim cestama, morat će imati odobrenje. Iz Allianzove perspektive, postupak certifikacije nije sveobuhvatno reguliran Uredbom EU 2022/1426. Osiguratelj stoga predlaže kombinaciju digitalnih simulacija vožnje, praktičnog testa pod identičnim definiranim uvjetima (npr. kočenje ili izbjegavanje prepreka) i testa u stvarnom okruženju u različitim uvjetima vožnje (npr. noć ili autocesta). Kako bi se razjasnile nesreće koje su se dogodile i izvukle pouke iz nesreća koje su izbjegnute, Allianz se zalaže za europsku bazu podataka kojom bi zajednički upravljali proizvođači, regulatori i osiguratelji.

„Pozivamo na uvođenje EU vozačke dozvole za autonomna vozila kako bismo osigurali pouzdanu provjeru potrebnih sigurnosnih standarda diljem EU-a. Baš kao što ljudi moraju dokazati da su sposobni sigurno voziti, autonomna vozila moraju dokazati da mogu sigurno upravljati i navigirati u svim situacijama u vožnji. Otvoreni pristup podacima o nesrećama i sigurnosti vozila ključan je za osiguravanje odgovornosti i održavanje povjerenja javnosti,“ rekao je Roehler.

Allianz predviđa značajan pad broja nesreća

AZT je ispitao sigurnosne performanse autonomne vožnje i predviđa da će automatizacija značajno smanjiti broj nesreća uzrokovanih ljudskom pogreškom, poput umora, ometanja ili pogrešne procjene. AZT predviđa pad broja prometnih nesreća u Europi za 20 % do 2035. godine, pa čak i za više od 50 % od 2060. godine nadalje, pri čemu 2023. služi kao referentna godina kako se povećava kombinacija konvencionalnih (razina 1 i razina 2) i automatiziranih vozila (razina 3 i razina 4). Ovo predviđanje ne uzima u obzir samo tehnički potencijal sustava, već uključuje budući prodor aktivnih operativnih sustava (u konzervativnim, ali i progresivnim scenarijima) na tržište te utjecaj mješovitog prometa s vozilima bez autonomnih sustava. Modeliranje se temelji na internim analizama i podacima Njemačkog udruženja osiguravatelja (GDV).

Već danas, napredni sustavi pomoći vozaču (ADAS), osobito automatsko kočenje u nuždi (AEB), potvrđuju veliki sigurnosni potencijal. Na temelju analize 20.000 Allianzovih zahtjeva za isplatu šteta u segmentu motornih vozila, broj naletnih sudara straga u tekućem prometu smanjio se u prosjeku za 30 % kada je AEB ugrađen kao standard. Najnapredniji sustavi smanjili su sudare pri vožnji unatrag prilikom parkiranja za 66 %.

„Poruka je dosljedna: kada se učinkoviti napredni sustavi za pomoć vozaču ugrade kao standardna oprema, sigurnosna poboljšanja su trenutna i značajna. Tamo gdje je usvajanje djelomično ili prepušteno opcionalnim paketima, dobre strane ne dolaze toliko do izražaja. Za Allianz to naglašava važnost široke, standardizirane implementacije sustava za pomoć vozaču kao zakonskog zahtjeva,“ rekao je dr. Christian Sahr, voditelj Allianzovog Centra za tehnologiju (AZT).

Manje nesreća značit će i manje zahtjeva za naknadu štete; no vrijednost svakog zahtjeva rast će kako autonomna vozila budu postajala tehnološki složenija. Manja učestalost zahtjeva za naknadu štete kompenzirana je višim računima za popravak, uglavnom zbog troškova senzora i rastućih cijena dijelova i rada. Prevladavat će zahtjevi za naknadu fizičke štete od tuče ili krađe, dok će novi oblici rizika – od kvarova softvera do kibernetičkih napada – zahtijevati nove vrste pokrića.

„Autonomna vozila će također transformirati način na koji procjenjujemo i određujemo cijenu rizika. Iako tradicionalna klasifikacija vozila – temeljena na učestalosti povijesnih zahtjeva – ostaje relevantna, njezina će se uloga postupno smanjivati kako budemo naglašavali sigurnosne performanse sustava za pomoć vozaču. Razvijamo nove modele određivanja premija koji uz tradicionalne parametre uključuju i sigurnosnu ocjenu samog vozila i njegovih sustava. To omogućuje preciznije, pravednije i budućnosti usmjereno određivanje cijena osiguranja. U vremenu rastućih troškova života, autonomija može donijeti i sigurnost i pristupačnost osiguranja,“ dodaje dr. Klaus-Peter Röhler, član Upravnog odbora Allianz SE.

Anketa potrošača: Povjerenje i oprez

Kako bi procijenio povjerenje i prihvaćanje autonomnih vozila, Allianz je proveo reprezentativnu anketu potrošača u sedam europskih zemalja (Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Švicarska, Češka i Ujedinjeno Kraljevstvo). Rezultati pokazuju široko povjerenje u poboljšanju sigurnosti, ali također ističu neizvjesnost u pogledu tehnološke zrelosti.

Više od polovice ispitanika (56 %) očekuje da će autonomna vozila biti sigurnija ili barem jednako sigurna kao i vozila kojima upravlja čovjek. Potrošači također cijene potencijalne dobitke u udobnosti, poput korištenja vremena putovanja za druge aktivnosti (50 % ispitanika), kao i veću mobilnost za sebe (40 %) te za osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi (65 %).

Istovremeno, ostaju prisutne sljedeće zabrinutosti: 69 % brine se zbog pouzdanosti sustava u neočekivanim situacijama, a 72 % smatra da je tehnologija još uvijek „previše nova i neispitana”. 64 % ispitanika osjećala bi se ugodno u autonomnim vozilima samo ako bi u bilo kojem trenutku mogli preuzeti kontrolu.

Europska usporedba pokazuje da Talijani imaju najvišu razinu povjerenja u sigurnost autonomnih vozila (65 %). Ispitanici u Ujedinjenom Kraljevstvu su najkritičniji (44 %). Nijemci su u sredini s 57 %.

„Jasno je da se diljem Europe povjerenje manje oslanja na savršenstvo, a više na dokaze. Ljudi ne žele samo autonomna vozila koja su jednaka sigurnosti čovjeka ili ju premašuju, već žele da to bude potkrijepljeno transparentnim podacima, strogim nadzorom i jasnom odgovornošću,“ rekao je Roehler.

Složena mreža odgovornosti

Kada se odgovornost za upravljanje prebaci s ljudi na strojeve, utvrđivanje odgovornosti nakon nesreće postaje složenije. Pitanje je zahtijeva li autonomna vožnja novi sustav odgovornosti ili će tradicionalno osiguranje motornih vozila s vremenom biti zamijenjeno odgovornošću za proizvod proizvođača/operatera. U mješovitom prometu, gdje koegzistiraju autonomna vozila i vozila kojima upravlja čovjek, odgovornost može uključivati više strana, uključujući vlasnike vozila, proizvođače, programere softvera i udaljene nadzornike.

„Allianzovo stajalište je jasno: Zaštita žrtava mora zadržati središnji položaj u osiguranju autonomnih vozila. Odgovornost mora ostati na vlasniku vozila, bez obzira na to je li vozač čovjek ili stroj. A osiguratelji motornih vozila moraju ostati prva kontaktna točka za žrtve. Posvećeni smo pružanju podrške žrtvama kroz kontinuirano osiguranje od objektivne odgovornosti, osiguravajući da ne budu prepuštene same sebi u rješavanju složenih sporova oko odgovornosti te da brzo i jednostavno dobiju odštetu od svog osiguratelja,“ naglasio je Roehler.

Tri Allianzova prioriteta za sigurnu autonomnu mobilnost

Allianz postavlja tri prioriteta za ubrzanje sigurnog usvajanja autonomne mobilnosti uz zaštitu potrošača i jačanje vodeće pozicije Europe u inovacijama mobilnosti:

1. EU „vozačka dozvola” za automatizirana vozila: Allianz poziva na europski model odobravanja autonomnih vozila s jedinstvenim postupcima tehničkog odobrenja tipa (homologacije) i ispitivanja. Njima bi se trebali specificirati zahtjevi koje autonomna vozila moraju ispunjavati te regulirati simulacije i testovi koje moraju proći. To bi omogućilo prekograničnu upotrebu bez ponovljene certifikacije, pojednostavilo pristup tržištu, povećalo sigurnost i ubrzalo inovacije.

2. Jedinstveni standardi na razini cijelog EU-a za pristup podacima o nesrećama i sigurnosti vozila za osiguratelje i regulatorna tijela, pri čemu kritični podaci ostaju unutar europske nadležnosti i tretiraju se kao strateška imovina.

Prijedlog Europske komisije o razmjeni podataka o vozilima u skladu sa Zakonom EU-a o podacima (Uredba 2023/2854) pruža važnu osnovu za to. Allianz smatra da bi slučajeve upotrebe za razmjenu podataka trebalo procijeniti i po pitanju koristi i po pitanju troškova. Dijeljenje svih dostupnih podataka sa svima nije razumno s obzirom na velike troškove. Potrošači bi također trebali biti zaštićeni od neselektivnog prosljeđivanja svih podataka o njihovim automobilima trećim stranama. Međutim, prednosti su jasne za podatke o nesrećama i sigurnosti vozila. Okvir koji su zajednički razvili osiguratelji, proizvođači i regulatorna tijela poboljšao bi sigurnost na cestama, ojačao povjerenje javnosti i ubrzao prihvaćanje autonomne mobilnosti.

3. Zajednička europska baza podataka za kritične prometne situacije za autonomna vozila. U ovoj bazi podataka bilježile bi se sve nesreće u autonomnom načinu rada i nesreće koje su izbjegnute. Regulatorna tijela moraju definirati kriterije za to.